
Kako je propao Sava Centar: Arhitektura i sećanja
O životu impozantnog objekta na obali Save, dvorane čija je istorija složena koliko i prošlost društva u kom je izgrađena.
O životu impozantnog objekta na obali Save, dvorane čija je istorija složena koliko i prošlost društva u kom je izgrađena.
Obišli smo blokove Centralne zone Novog Beograda i kamerom telefona Samsung Galaxy S21 Ultra 5G napravili fotografiju zaostavštine jugoslovenskih graditelja.
Nova elita želi da živi u romanu Mir Jam.
O umeću projektovanja i životu stanara u naselju punom zelenila, prvom beogradskom stambenom kompleksu - a jednom od samo tri u Evropi - koji je proglašen za kulturno dobro.
Fabrika Novkabela u Novom Sadu nosila je daleko veći značaj od same proizvodne delatnosti: spona između industrije i grada protkala je mnoge segmente svakodnevnog života, urbane transformacije i kolektivističkog duha.
Nedugo nakon poletanja prvog aviona, u proleće 1934. godine, u Zemunu je počela gradnja Komande Vazduhoplovstva Kraljevine SHS, projekta poverenog tada izuzetno cenjenom arhitekti Dragiši Brašovanu. Imajte u vidu - modernost je ubila mačku.
O prvom susretu sa američkim kapitalističkim obećanjem.
Od štelovanja intuicije preko svesti o vremenu i treniranja fokusa do prvog realizovanog objekta popričali smo sa osnivačima studia .exe
Kao svojevrsni spomenik jednom vremenu i urbanističkom procvatu, i danas opstaje među vodećim zaštitnim znakovima Novog Sada. Razmatrali smo njegovu (arhitektonsku) vrednost, funkciju i simbolički značaj za grad.
„Sve se dogadja u ljudima, a beton je samo zabilježeno“ - Dinko Kovačić.
Šta je oblikovalo gradsku arhitekturu na kraju milenijuma, u kom se odnosu ona nalazi sa popularnom kulturom, i naposletku - ko je imao moć da gradi tehno palate?
Čuveno vračarsko pozorište kroz vreme, režime, rekonstrukcije i performanse.
O prostorima prestonice na kojima su nekada postojale džamije, o strukturi spomenika kulture i njihovom spaljivanju, kao i o velikom pitanju: čija je to kultura (naša i civilizovana - evropska, ili ona divlja - orijentalna).
Razgovarali smo sa Anom Šulkić, Stefanom Vasićem i Igorom Sjevercem o njihovom projektu za ovogodišnje Venecijansko bijenale.
Na rubu javnih i privatnih gradskih sećanja provirujemo kroz zapuštene puzavice i ograde zaštićene pogledom kamere. Nad obalom Save ova dva prizora neretko se nalaze jedan do drugog.
Arhitekte okupljene u prostoru u kome se stvara i prikazuje arhitektura u svim svojim obličijima
Posetili smo studio Ping Pong i popričali o njihovom radu
Kako se dolazi do razmere 1:1. Svest o mladom čoveku, arhitektonskoj profesiji, sazrevanju i, zašto da ne - uspehu.
Svaki dan po jedna kuća! Popričali smo sa Irenom Gajić o njenom projektu 100 houses gde se bavi mogućnostima arhitektonske forme.
Popričali smo o novostima za rubriku Arhitektura sa Andonov Nikolom, Stojanović Stefanom, Ristović Aleksandrom i Bogdanović Aleksandrom u njihovom studiju MADA.
O komunikaciji između knjiga i čitalaca, od požara 1941. godine preko svečanog otvaranja 1973. godine, do rekonstrukcije korisničkog dela zgrade 2007. godine. Deceniju kasnije, na tribini se mirno pitamo da li jedan medij ubija drugi - ili oni opstaju zajedno.
O istorijatu, razvoju i suživotu na Hipodromu Beograd; konjima, simbolima, zemljištu na Topčideru. Naposletku, o konkursima i peticijama koji su izvesno konvencija opstanka.