
O banalnom i uzvišenom u savremenoj gradnji Beograda, a i šire
Nova elita želi da živi u romanu Mir Jam.
Nova elita želi da živi u romanu Mir Jam.
O životu impozantnog objekta na obali Save, dvorane čija je istorija složena koliko i prošlost društva u kom je izgrađena.
Fabrika Novkabela u Novom Sadu nosila je daleko veći značaj od same proizvodne delatnosti: spona između industrije i grada protkala je mnoge segmente svakodnevnog života, urbane transformacije i kolektivističkog duha.
O umeću projektovanja i životu stanara u naselju punom zelenila, prvom beogradskom stambenom kompleksu - a jednom od samo tri u Evropi - koji je proglašen za kulturno dobro.
Nedugo nakon poletanja prvog aviona, u proleće 1934. godine, u Zemunu je počela gradnja Komande Vazduhoplovstva Kraljevine SHS, projekta poverenog tada izuzetno cenjenom arhitekti Dragiši Brašovanu. Imajte u vidu - modernost je ubila mačku.
Šta je oblikovalo gradsku arhitekturu na kraju milenijuma, u kom se odnosu ona nalazi sa popularnom kulturom, i naposletku - ko je imao moć da gradi tehno palate?
Od forme koja prati funkciju do forme koja prati zaradu.
Posetili smo studio Ping Pong i popričali o njihovom radu
Buka, beskonačni pokušaji rešavanja tranzita, večita titula najzagađenije ulice i zasigurno najveća frekvenca vozača na ivici nervnog sloma, deo su svakodnevice ove, ispod zapeklih slojeva smoga, predivne ulice.
Od štelovanja intuicije preko svesti o vremenu i treniranja fokusa do prvog realizovanog objekta popričali smo sa osnivačima studia .exe
Brda na brdu! Ove nedelje u rubrici Arhitektura predstavljamo Kalemegdansko igralište mladog arhitektonskog studija Mada.
Čuveno vračarsko pozorište kroz vreme, režime, rekonstrukcije i performanse.
Popričali smo o novostima za rubriku Arhitektura sa Andonov Nikolom, Stojanović Stefanom, Ristović Aleksandrom i Bogdanović Aleksandrom u njihovom studiju MADA.
Pored grafičkih dizajnera, DJ-eva i ostalih kreativnih duša, Berlin je još od pada zida postao magnet i za arhitekte.
Arhitekta Charlie Pommier na Zvezdari stvara rasklopivi nameštaj.
O prostorima prestonice na kojima su nekada postojale džamije, o strukturi spomenika kulture i njihovom spaljivanju, kao i o velikom pitanju: čija je to kultura (naša i civilizovana - evropska, ili ona divlja - orijentalna).
Minimalistički japanski studio ove jeseni nudi savršeno dizajniranu kuću za 25.000 evra. Ima li nešto ovako smisla i u Srbiji?
Bauhaus fasada viđena kroz objektiv rumunskog arhitekte Laurian Ghinitoiu-a, tokom različitih godišnjih doba i trenutaka u toku dana.
U periodu rekonstrukcije zgrade na Ušću ovaj prostor funkcioniše kao mini-muzej opredeljen realizaciji raznovrsnih programa iz oblasti moderne i savremene umetnosti, dizajna, arhitekture i filma.
Suvenir iz budućnosti je serija fotografija pomalo zaboravljenih stambenih kvartova Pariza