 
		
					
	O banalnom i uzvišenom u savremenoj gradnji Beograda, a i šire
Nova elita želi da živi u romanu Mir Jam.
 
		
					
	Nova elita želi da živi u romanu Mir Jam.
 
		
					
	O životu impozantnog objekta na obali Save, dvorane čija je istorija složena koliko i prošlost društva u kom je izgrađena.
 
		
					
	Fabrika Novkabela u Novom Sadu nosila je daleko veći značaj od same proizvodne delatnosti: spona između industrije i grada protkala je mnoge segmente svakodnevnog života, urbane transformacije i kolektivističkog duha.
 
		
					
	O umeću projektovanja i životu stanara u naselju punom zelenila, prvom beogradskom stambenom kompleksu - a jednom od samo tri u Evropi - koji je proglašen za kulturno dobro.
 
		
					
	Nedugo nakon poletanja prvog aviona, u proleće 1934. godine, u Zemunu je počela gradnja Komande Vazduhoplovstva Kraljevine SHS, projekta poverenog tada izuzetno cenjenom arhitekti Dragiši Brašovanu. Imajte u vidu - modernost je ubila mačku.
 
		
					
	Šta je oblikovalo gradsku arhitekturu na kraju milenijuma, u kom se odnosu ona nalazi sa popularnom kulturom, i naposletku - ko je imao moć da gradi tehno palate?
 
		
					
	Posetili smo studio Ping Pong i popričali o njihovom radu
 
		
					
	Buka, beskonačni pokušaji rešavanja tranzita, večita titula najzagađenije ulice i zasigurno najveća frekvenca vozača na ivici nervnog sloma, deo su svakodnevice ove, ispod zapeklih slojeva smoga, predivne ulice.
 
		
					
	Od forme koja prati funkciju do forme koja prati zaradu.
 
		
					
	Od štelovanja intuicije preko svesti o vremenu i treniranja fokusa do prvog realizovanog objekta popričali smo sa osnivačima studia .exe
 
		
					
	Brda na brdu! Ove nedelje u rubrici Arhitektura predstavljamo Kalemegdansko igralište mladog arhitektonskog studija Mada.
 
		
					
	Čuveno vračarsko pozorište kroz vreme, režime, rekonstrukcije i performanse.
 
		
					
	Pored grafičkih dizajnera, DJ-eva i ostalih kreativnih duša, Berlin je još od pada zida postao magnet i za arhitekte.
 
		
					
	Arhitekta Charlie Pommier na Zvezdari stvara rasklopivi nameštaj.
 
		
					
	O prostorima prestonice na kojima su nekada postojale džamije, o strukturi spomenika kulture i njihovom spaljivanju, kao i o velikom pitanju: čija je to kultura (naša i civilizovana - evropska, ili ona divlja - orijentalna).
 
		
					
	Minimalistički japanski studio ove jeseni nudi savršeno dizajniranu kuću za 25.000 evra. Ima li nešto ovako smisla i u Srbiji?
 
		
					
	Bauhaus fasada viđena kroz objektiv rumunskog arhitekte Laurian Ghinitoiu-a, tokom različitih godišnjih doba i trenutaka u toku dana.
 
		
					
	U periodu rekonstrukcije zgrade na Ušću ovaj prostor funkcioniše kao mini-muzej opredeljen realizaciji raznovrsnih programa iz oblasti moderne i savremene umetnosti, dizajna, arhitekture i filma.
 
		
					
	Suvenir iz budućnosti je serija fotografija pomalo zaboravljenih stambenih kvartova Pariza