Kafeterija – uživanje u kafi kao kod kuće
Nekadašnja prva robna kuća u Beogradu i arhitektonski biser Viktora Azrijela, “Robni magazin”, ponovo je otvorio svoja vrata. U ovom prostoru se od nedavno nalazi Kafeterija sa jedinstvenim konceptom usluge na ovim prostorima.
Statistika govori da se u Srbiji dnevno popije više od dva miliona šoljica kafe. Više od 70% populacije pije kafu na dnevnom nivou, a čak dve trećine njih posle podne popije kafu iz uživanja. Naravno, i dalje se najviše konzumira domaća kafa, ali je godinama unazad sve više onih koji se okreću nekim drugim vrstama i novim ukusima. Tako su pržionice kafe, koje su u Srbiji bile karakteristične za devedesete godine, na početku druge decenije novog milenijuma bile zamenjene mestima na kojima se može popiti odlična kafa. Jedno od takvih mesta je i Kafeterija.
Prva Kafeterija je otvorena pre nešto više od tri godine na Donjem Dorćolu, a sada ih je već osam (sedam u Beogradu, uključujući i Aerodrom “Nikola Tesla”, kao i jedna u Novom Sadu). Kako ističu, iako veoma mlad brend, za manje od tri godine dokazanim kvalitetom i konstantnim inovacijama postali su jedan od najbrže rastućih lanaca kafeterija u ovom delu Evrope. U svom asortimanu za sada nude više od 15 jedinstvenih vrsta kafa sa svih strana sveta, među kojima su i veoma retki i ekskluzivni ukusi. O tome smo razgovarali sa Nikolom Vukomanovićem, direktorom Kafeterija, u novootvorenom “Magazinu 1907” u srcu Beograda.


Kako ste došli na ideju da otvorite Kafeteriju i kada je sve počelo?
Prva Kafeterija je otvorena početkom februara 2014. godine, a sada ih imamo na osam lokacija u Srbiji. Ideja je potekla od toga što u Beogradu nije bilo mnogo mesta na kojima biste popili kvalitetnu kafu, a s druge strane smo shvatili da ljudi u Srbiji, koliko god kafe da piju, ne znaju mnogo o njoj, i uglavnom neprestano konzumiraju samo jednu vrstu. Hteli smo da ljudima približimo uživanje u kafi i počeli smo sa četiri, pet vrsta, a ideja je bila da prve godine svakog meseca predstavimo po jednu novu vrstu kafe. Sve se dogodilo jako brzo, i mi smo za svega nekoliko meseci u ponudu uvrstili još deset vrsta kafe sa raznih strana sveta. Sada, tri godine kasnije, možemo reći da gosti imaju svoje omiljene ukuse u Kafeteriji.


Da li ste uticali na promenu kulture ispijanja kafe?
Apsolutno sam siguran u to, što potvrđuje i komunikacija sa gostima koji već znaju da osete razliku između npr. kafe sa Kube i Gvatemale, diferenciraju ukuse koji imaju citrusnu ili čokoladnu notu, a osete i koja im kafa prija u zavisnosti od doba dana. Mi svakako nismo prva kafeterija koja se pojavila u Srbiji, ali smo prva koja se pojavila sa velikim izborom kafa. Naši baristi stalno sugerišu ljudima koju kafu bi trebalo da popiju u odnosu na, recimo, već pomenuto doba dana. Kroz Kafeterija objekte dnevno prođe oko 3.000 ljudi, što je negde oko 100.000 gostiju mesečno, a među njima je sve više onih koji su se navikli na ukus kafe koji je standardizovan i uvek isti.





Kako birate kafe koje uvrštavate u ponudu?
Iza Kafeterije stoji ozbiljan tim ljudi koji svakodnevno istražuje tržište kafe. Nama je posebno zadovoljstvo što radimo sa malim plantažama iz svih krajeva sveta i znamo da se neko u potpunosti posvetio uzgajanju određene vrste kafe. Osim što sarađujemo sa plantažama, veliku pažnju poklanjamo saradnji sa najboljima iz sveta kafe, koji nam dodatno sugerišu koja svetska kafa obavezno mora da se nađe na našem stolu. Takođe, pravimo i posebne blendove, sami mešamo određene vrste kafa kako bismo došli do novog ukusa.
Veliku pažnju posvećujete edukaciji. Kako birate ljude koji rade u Kafeteriji?
Kada želite da radite kao barista ili konobar u Kafeteriji, morate proći niz edukacija, upoznati se sa kompletnom ponudom – svim kafama, čajevima i hranom koja se služi u Kafeterijama. Osoblje mora znati sve o kafama, do najsitnijih detalja, kako bi uvek mogli da preporuče gostu ukus po meri. Svakodnevno radimo na tome da edukujemo osoblje na pravi način kako bismo uvek imali spremne odgovore za goste. Tako su naši baristi apsolutni naučnici u svom poslu i možete biti sigurni da nećete pogrešiti kada vam oni nešto predlože.







Šta je ono što Kafeteriju razlikuje od drugih sličnih mesta?
Kafeterija je mnogo više od običnog lokala u koji dolazite da samo popijete kafu. Ona predstavlja jedinstven koncept, koji svakome osim kvalitetne usluge pruža osećaj ležernosti koji imate samo u svojoj dnevnoj sobi. Od samog početka, kada smo otvorili Kafeteriju na Dorćolu – koja je krenula kao malo mesto za ljude iz kraja, a proširila se na ceo grad – obraćala se pažnja na svaki detalj, od toga da kvalitet kafe bude stalno isti i da ona uvek bude sveža, do toga da gost bude uslužen na vreme i da uživa u ambijentu. Verujem da je upravo to ono što nas razlikuje od drugih.
Naš moto je da u svakoj Kafeteriji treba da se osećate kao kod kuće, a da doživljaj bude kao da kafu pijete u svojoj dnevnoj sobi ili na terasi, da ste maksimalno opušteni.
Iako je dizajn svake Kafeterije različit, prepoznatljiva je toplina koju taj enterijer pruža. Mislim da se po kvalitetu kafe i ponudi koja je veća u odnosu na druge kafaterije u gradu, razlikujemo i po specifičnom dizajnu i tome da ljudi već znaju šta ih očekuje, čak iako neku lokaciju posećuju prvi put.





Kako ste došli na ideju da prvu robnu kuću u Beogradu pretvorite u Kafeteriju?
Oduvek smo želeli da u centru grada imamo Kafeteriju, ali ne po svaku cenu. Tragali smo za objektom koji se uklapa u naš koncept. Imali smo veliku sreću da je zgrada “Robnog magazina” bila dostupna i uradili smo pravu stvar sa njom. Odlučili smo da joj vratimo stari sjaj i, skidanjem obloga postojećim zidovima i podu, vraćen je nekadašnji izgled. Napravili smo najveću kafeteriju u ovom delu Evrope. Objekat je specifičan, ima gotovo 1.000 kvadratnih metara na pet nivoa. Svaki nivo je pravljen za sebe. Ako krenete od početka prvo ćete naići na najudobnji deo Kafeterije namenjen nepušačima, zatim na nivo na kome možete ćaskati satima sa prijateljima, a da i ne osetite da je vreme prošlo. Iznad toga smeštena je vinoteka, kao i microLOT u kome eksprimentišemo sa najređim vrstama kafe. Na vrhu zgrade nalazi se igraonica za najmlađe posetioce, u okviru koje roditelji mogu da uživaju u kafi, dok se mališani igraju sa našim animatorima. Postoji još jedan skroviti nivo ispod prizemlja u kome su smeštene muška berbernica “Britva”, kao i Concept Store “2ES5”.
Deo Kafeterije na koji smo posebno ponosni, budući da predstavlja pravac, koji će se tek razviti je i “Prodavnica”. Tu možete kupiti bilo koju vrstu kafe, egzotične čajeve, kao i dodatnu opremu za pripremu kafe kod kuće. Tu su i Kafeterija kapsule, sa kojima smo postali pioniri na domaćem tržištu.
Tagovi:
Slični članci:
- A.N.D.R. – jel osećaš emociju koju želim da prenesem?
A.N.D.R. – jel osećaš emociju koju želim da prenesem?
- Književnost kao susret – dijalog s gradovima i književnicima u radu Neve Lukić
Književnost kao susret – dijalog s gradovima i književnicima u radu Neve Lukić
- Skice, crteži i dizajn Braće Burazera: Pravo iz glave na ekran
Skice, crteži i dizajn Braće Burazera: Pravo iz glave na ekran
Našli smo se sa Nenadom i Nikolom i pričali o svim neobičnim mestima na kojima se nalazi zanimljiv dizajn, a oni su nam zatim i nacrtali nekoliko usputnih skica na telefonu, jedinom alatu koji svi uvek nosimo sa sobom.
- Manonija: Na temelju odmora i otpora
Manonija: Na temelju odmora i otpora
Miloš i Mirjana koji stoje iza ovog brenda i njegovih ideja rekli su nam ponešto o antifašističkoj borbi, svom dizajnu i Manonija proizvodima.
- Zanateria: Kraft robna kuća
Zanateria: Kraft robna kuća
Sa delom ekipe koja stoji iza ove online robne kuće pričali smo o njenim virtuelnim policama i autentičnim lokalnim proizvodima.
Lajkuj: