Sukobi selektora i igrača
Sukobe između selektora i igrača smo gledali kroz maltene čitavu istoriju fudbala, a mi smo se ograničili na period od kada je Srbija postala samostalna država.
Oni koji se bave fudbalom i koji su „u igri“ reći će nam da je u ekipi najbitnija – atmosfera. Ona je ta koja praktično određuje sudbinu tima, mnogo je lakše postići više u dobrom i prijatnom radnom okruženju i to je sasvim logično. Naravno da postoje izuzeci, ali oni su vrlo retki i uglavnom na mestima gde kvalitet niti u jednom trenutku nije upitan.
Ipak, nacionalna selekcija je posebna priča jer ne možete da regrutujete sve najbolje igrače na planeti, već raspolažete samo onim igračima sa pasošem te zemlje. Osim ako niste Brazil, onda svakako raspolažete gotovo svim najboljim igračima.
Jugoslaviju jesu zvali „evropski Brazilci“, a mi u Srbiji želimo da verujemo da smo to i dalje. Da to baš i nije tako pokazuju rezultati „Orlova“ na velikim međunarodnim takmičenjima. Kvalitet postoji, ali ne u toj meri da se tek tako može preći preko loših vibracija u javnosti oko reprezentacije. Sukobe između selektora i igrača smo gledali kroz maltene čitavu istoriju fudbala, a mi vas podsećamo kako je to izgledalo od 2006. godine kada Srbija samostalno nastupa na međunarodnim takmičenjima.
Radomir Antić (2008-2010)
Antara je verovatno najomiljeniji selektor Srbije među narodom. Srbija je pod njegovim vođstvom igrala vrlo dobar fudbal, uspela da bude prva u grupi sa Francuskom i izbori se za direktno učešće na Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi. Međutim, kako to obično biva, nije moglo bez sukoba u kojem su bile uključene sve tri strane – igrači, stručni štab i rukovodstvo. I pored velikih tenzija između Antića i tadašnjeg predsednika Fudbalskog saveza Srbije Tomislava Karadžića, srpski selektor nije imao naročito velikih nesuglasica sa fudbalerima. Jedini je bio Vladimir Dišljenković koji je nekoliko godina kasnije priznao da nije želeo da ga u reprezentaciji „tretiraju kao klinca“. Nezadovoljstvo minutažom je učinilo svoje, a nekadašnji golman Crvene zvezde je pomogao svom klubu Metalurgu tako što je uzeo ukrajinsko državljanstvo (uslov je bio da se odrekne srpskog pasoša).
View this post on InstagramA post shared by Ivana Todorovic (@ivana_todorovic_photography) on
Vladimir Petrović Pižon (2010-2011)
Treća Zvezdina „zvezda“ nije uspela da kvalifikuje „Orlove“ na Evropsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini, dobro se sećamo promašenog penala Nemanje Vidića protiv Slovenije, ali naravno da to nije ključni detalj cele priče. Iako je Pižon bio u dobrim odnosima sa reprezentativcima, neke od njih je trenirao i u mlađim selekcijama, međutim bez sukoba nije moglo. Danko Lazović je usred kvalifikacija odlučio da više ne igra za nacionalni tim dok je Petrović selektor jer nije dobijao dovoljno prilika. Nakon toga, Lazović se vratio i zaigrao kod Dika Advokata.
Siniša Mihajlović (2012-2013)
Najkontroverzniji selektor od kako Srbija samostalno učestvuje na fudbalskim takmičenjima. Poznat je Miha kao temperamentan i plahovit čovek, to ga je pratilo u igračkim danima, a nije ga smirilo ni kada je kopačke zamenio lakiranim cipelama. U kvalifikacijama za Mundijal u Brazilu „ogrešio“ se o Nemanju Matića i Adema Ljajića. Visoki vezista je tada nastupao u Benfici i bio jedan od najtraženijih igrača na Starom kontinentu. Ipak, Mihajlović je odlučio da poverenje da Aleksandru Ignjovskom i Ivanu Radovanoviću… Matić je nakon dve utakmice koje je presedeo na klupi rekao da više neće nastupati za reprezentaciju dok se ne promeni selektor, ali se kasnije ipak vratio kada ga je Mihajlović pozvao za meč sa Hrvatskom u Beogradu.
Slučaj „Himna“ je i dalje poznat pošto Ljajić nije želeo da peva iako je potpisao kodeks kojim se obavezuje na to. Miha nije mogao da mu „progleda kroz prste“ i jasno je bilo da Ljajić više nikada neće zaigrati za „Orlove“ dok je on selektor. Gradio je svoj autoritet ostavljanjem Baneta Ivanovića na klupi i promenom broja 11 Aleksandru Kolarovu.
View this post on Instagram🇷🇸👀🏃🏻 #ljajic #nationalteam #srbija
A post shared by Adem Ljajić (@_ademljajic_) on
Radovan Ćurčić (2011-2012, 2014-2016)
Ćurčić je bio v.d. selektora na prelazu 2011. i 2012. godine, a puno poverenje dobio je dve godine kasnije. Nismo uspeli da se kvalifikujemo za Evropsko prvenstvo 2016. godine, a te kvalifikacije obeležio je čuveni dron koji se viorio iznad stadiona Partizana u duelu sa Albanijom. Međutim, bilo je tu i unutrašnjih stvari. Nakon što je preuzeo brigu o A selekciji Srbije od Dika Advokata, odlučio je da u reprezentaciju više ne zove Dušana Tadića. U pitanju je bio fudbaler Sautemptona koji je u tom trenutku važio za jednog od boljih na svojoj poziciji u Premijer ligi.
View this post on Instagram📸 More photos from yesterday's lap of appreciation #tadic #dusantadic #southamptonfc #saintsfc
A post shared by Dušan Tadic (@dusan_tadic_fans) on
Odmah su krenuli da iznose „prljav veš“ u medijima i to je bio kraj za momka poniklog u Vojvodini. Direktor reprezentacije Savo Milošević stao je na stranu Ćurčića koji je imao nesuglasice sa još nekim igračima. Nemanja Gudelj je kivan istakao da su u pitanju „političke igre“ unutar saveza, te da igraju igrači koji nisu standardni ni u svojim klubovima, a ogorčen zbog nepozivanja bio je i Duško Tošić.
Slavoljub Muslin (2016-2017)
Još uvek je svež sukob između bivšeg selektora Muslina i Sergeja Milinkovića Savića. Fudbaler Lacija je bio pozvan za prve prijateljske mečeve pod patronatom nekadašnjeg trenera Zvezde. Tu nije odigrao ni minut i to je povredilo ego jednog od najcenjenijih mladih vezista u Evropi. Nakon toga, ponovo je dobio poziv za kvalifikacije, ali nije želeo da igra defanzivnije, pa mu se Muslin zahvalio. Postoje razne varijante o tom slučaju, više o njemu pročitajte u našem tekstu u kojem smo se konkretno bavili ovom problematikom.
View this post on InstagramSrbi ludaci svetski prvaci!!! Hvalaaa svimaaa! 🔴🔵⚪️💪💪💪
A post shared by Sergej Milinkovic Savic (@sergej___21) on
Mladen Krstajić
Proslavljeni fudbaler je preuzeo brigu o „Orlovima“ nakon što je Muslin otpušten zbog, mnogi će reći, nepozivanja Sergeja Milinkovića Savića i ostalih mladih igrača. Krstajić je bio taj koji je preuzeo odgovornost i poveo vrlo mlad sastav sa nekoliko debitanata u Rusiju. O tome kako smo rezultatski prošli može se naširoko raspravljati, ali ostalo je puno kontroverza nakon tog Mundijala. Najveća je Luka Milivojević – kapiten Kristal Palasa nije nastupio na utakmici protiv Brazila kada smo u teoriji i dalje mogli do nokaut runde. Priča se da je izbio sukob sa selektorom, te da je igrač od tog trenutka praktično precrtan od strane Krstajića. Od kako se oglasio teškim rečima (selektora optužio da laže) nije pozvan ni na jedno okupljanje reprezentacije u okviru Lige nacija i ne verujemo da će se to uskoro promeniti.
Sporan je i Matija Nastasić, fudbaler Šalkea je Mundijal navodno propustio zbog povrede, ali su Nemci i sam igrač rekli da je on u potpunosti spreman. Ni njega nije bilo na spiskovima nakon toga jer je osuo paljbu po Krstajiću rekavši da ne želi da bude u reprezentaciji dokle god je on selektor.
Ostaje nam samo da se zapitamo – ko je sledeći?
Tagovi:
- Adem Ljajić
- Danko Lazović
- Dušan Tadić
- Duško Tošić
- fudbal
- Luka Milivojević
- Matija Nastasić
- Mladen Krstajić
- Nemanja Gudelj
- Nemanja Matić
- Radomir Antić
- Radovan Ćurčić
- reprezentacija
- Savo Milošević
- selektor
- Sergej Milinković Savić
- Siniša Mihajlović
- Slavoljub Muslin
- srbija
- Vladimir Dišljenković
- Vladimir Petrović Pižon
Slični članci:
- Deset najtraženijih fudbalera leta 2020.
Deset najtraženijih fudbalera leta 2020.
Pandemija koronavirusa promenila je planove mnogim timovima, međutim najmoćniji na svetu u svakom trenutku žele najbolje za sebe. Tako će biti i ovog leta.
- 10 najboljih pojačanja za Crvenu zvezdu i Partizan
10 najboljih pojačanja za Crvenu zvezdu i Partizan
Večiti u akciji „kupujmo domaće“? Možda će izgledati baš ovako...
- Deset najvećih pobeda naše fudbalske reprezentacije
Deset najvećih pobeda naše fudbalske reprezentacije
Lanetov kanal, dva puta kroz noge Brazilcima, Italijan koji je naučio srpski, novčić koji vodi u finale… Bilo je uzbudljivo.
- Najbolje utakmice u istoriji Evropskih prvenstava
Najbolje utakmice u istoriji Evropskih prvenstava
EURO kroz istoriju. Kako je ovo takmičenje raslo od 17 do više od 50 selekcija koliko se sada takmiči u kvalifikacijama i koje su to najlegendarnije utakmice u njegovoj istoriji.
- Šta gledati na Netflixu dok ne počne fudbalska sezona
Šta gledati na Netflixu dok ne počne fudbalska sezona
Lajkuj: