Da li imate preko 18 godina?

Marijan Felver /// THERE ARE TWO VERSIONS OF TOMORROW, ANDERSON COUNCIL

Intervju koji je Tijana T uradila sa Marijanom Felverom i njegov mix koji je uradio za B/A!

Autor:

Aktuelni miks nedelje dolazi iz komšijske Hrvatske! Predstavljamo vam Marijana Felvera, jednog od pionira hrvatske house scene koji govori o istoriji klabinga u Hrvatskoj, sličnostima i razlikama između Zagreba i Beograda i svojoj nezaustavljivoj strasti i radoznalosti prema novoj uzbudljivoj muzici.

Umesto uvoda, kako bi se predstavio nekome ko čita ovaj intervju i sluša tvoj mix, a ne zna ništa o tvom liku i delu?

Muzikom se bavim od kraja osamdesetih godina kada sam u preuređenom Omladinskom klubu Đuro Đaković, za te potrebe nazvanim Gjuro II, subotama počeo radirti kao Dj. Uz Kulušić, Lapidarij i Jabuku, to je bilo mjesto u kojem se okupljao, danas bi to nazvali, urbani krug ljudi. Moram napomenuti kako osim Jabuke, u Zagrebu nismo niti jedno od ovih mjesta uspjeli sačuvati od najezde vizija i apetita razno raznih kadrova poduzetništva koje je sa sobom donijelo novo doba. Za vrijeme vrlo zabavnog perioda djelovanja u tom klubu, upoznao sam se i sa elektronskom glazbom, te se prvo kroz klub Aquarius, a kasnije radom u Tvornici, aktivno uključio u scenu kao izvođač i promoter. Kroz razne suradnje sa skoro svim klubovima u Hrvatskoj kao i kroz rad na Radiu 101 imao sam priliku, evo sve do danas, ne samo susretati i upoznavati vrlo zanimljive ljude i umjetnike, već sam cijelo to vrijeme također otkrivao i glazbu, ali i samoga sebe.

Beogradska publika je nedavno mogla da te upozna na Stereotip žurci u SKC-u na kojoj je headliner bio Dixon. Ono što možda nisu znali je da tvoja saradnja i prijateljstvo sa Dixonom datira godinama unazad, pre tačno 20 godina imali ste zajedničko izdanje?

Istina je, prije otprilike toliko godina Dixon i ja smo, zajedno sa prijateljem Hrvojem Štefotićem koji je u to vrijeme sa Petrom Dundovom izdavao muziku kroz projekt Grasshopers, napravili početne produkcijske korake na berlinskoj Blau etiketi. Jedan dio beogradske publike mogao me susresti i upoznati kroz rad kluba Kuća, kao i kroz nekolicinu drugih sporadičnih događaja u Beogradu čiji sam bio dio.

Oduvek me je zanimala veza između Beograda i Zagreba i taj naš srpskohrvatski love/hate relationship. Pripadaš generaciji koja je mogla da čuje, a možda i doživi trenutke bivše SFRJ u samom zalasku, što je tačno trenutak kada je počela da se razvija nekakva klupska, DJ scena. Da li su dva najveća jugoslovenska grada imala povezane scene?

Ne, ja sam imao puno više sreće. Pripadam naime generaciji koja je pojedine trenutke iz bivše SFRJ doživjela u punom zamahu. Moje su odrastanje obilježile osamdesete godine, i velika je većina glazbenog, modnog, društvenog i kulturnog izražaja iz tog vremena duboko zapisana u mom emotivnom i estetskom kodu. Na početku stvaranja klupske scene, znakovitije povezanosti osim pukog kolanja informacija o tome što se “kod vas” događa, ne sjećam se da je bilo. Sve se svodilo na imena o kojima smo slušali što i gdje rade, i na toj smo se osnovi rekao bih kasnije počeli susretati i bolje upoznavati.

rsz_ph-4

U Srbiji vazda vlada mitologizacija prošlosti. Na radiju živimo “zlatne 80-e” već tri decenije, a o klabingu se spredaju sada već dosta mutirane i nostalgijom obojene istorijske priče iz čuvenih 90-ih. Kako je u Hrvatskoj? Volite li da živite u prošlosti ili vam je sadašnjost dovoljno dobra?

Zadnji put kada smo u sadašnjosti usitinu uživali bilo je u onim maloprije spomenutim “osamdesetima”. Nakon toga krenulo je “seciranje” prošlosti uzduž i poprijeko. Na radiju nam se događaju identične stvari o kojima i ti govoriš, jer su progresivne struje u jednom trenutku dobile poriv da same sebe unište. Pod time mislim na Radio 101, koji je bio nositelj tog drugačijeg glazbenog razmišljanja. I mutiranja su nam vrlo stvarna, no o njima volim razmišljati pravdajući se time kako nam usred teško stizljivih tehnoloških napredaka i surove stvarnosti jednostavno nedostaje malo romantike i patetike.

Čini mi se da nam je najjača zajedniča osobina što smo često provincijalno samodovljni ili okrenuti nekakvim “svetskim” impresijama, a komšijske potencijale ne koristimo ili ne vrednujemo dovoljno? Da li grešim?

Nisi pogriješila. Takvim smo sustavom razmišljanja i ponašanja, ni ne sluteći u što bi se to to moglo razviti, na mala vrata pustili da nas okupiraju svakojake izmišljene vrijednosti. No i takvo naše ponašanje ima svoje dobre strane. Prije svega smo kroz “svjetsku” impresiju stvorili uvjete za postavljanje parametara svog vlastitog rada, jer priznali mi to ili ne, u nekim je slučajevima taj “svjetski rad” iznimno kvalitetan, i imati ga kao provjeru vlastitih sposobnosti nije ni malo loša stvar. Osim toga, i ti se stranci uz vlastite samodopadnosti također okreću oko sebe promatrajući neke njihove uzore s nekih svojih strana. Također, ne mislim da svi u Hrvatskoj, kao niti svi u Srbiji, svo ovo vrijeme samo pasivno promatraju situaciju bez imalo želje za probitak do mjesta kvara. Zaista se može osjetiti kako pojedine sredine na obje strane ulažu ne mali trud da sve te naše divne zablude razmontiraju, i to šaraf po šaraf. Stanje je danas u mnogočemu drugačije od onog prije deset ili dvadeset godina. Jedan od bitnih faktora u svemu je i spoj genracijskih razlika kojih smo se maloprije dotakli, pa zapravo izgleda da sa nostalgijom i nije sve nužno i štetno.

Na ovu temu se u prethodnim godinama vidi pomak zbog tih individualnih inicijativa pojedinih aktera na obe scene, ali takođe i zbog pojave ogromnog broja festivala na Hrvatskoj obali koji su dozvolili regionalnim izvođačima da se tu predstave. Ko su tvoji najdraži DJ-evi i producenti iz ovog našeg takozvanog regiona, to jest bivše Jugoslavije?

Privlače me autentični glazbenici bez obzira na dob, status ili pripadnost određenoj sceni. U isto je vrijeme moja glazbena radoznalost ogromna, pa moji intimni fokusi nisu koncentrirani isključivo na elektronsku scenu. Događanja pratim onoliko koliko stignem, i kroz takvu raznolikost svako malo otkrijem nove izvanredne ljude na sceni i izvan nje. Konstantan napredak onih koji su na sceni već dugo vremena, priča je koja me posebno ispunjava i veseli. Ako uzmem u obzir sve ove činjenice zaista mi je teško, a bilo bi i vrlo nezgrapno, pokušati samo naredati imena i zato to ne mogu učiniti. Ono što je svima zajedničko jest da u glazbi kroz koju progovaraju prepoznajem da govore iz ljubavi i uvjerenja, i ta mi je emocija najvažnija. Ljudi koji me zanimaju najbolje se vide kroz rad u koji sam uključen, koliko mi to dopuštaju mogućnosti. Ono što mi nedostaje jest dovoljno vlastitih uredničkih večeri na kojima bih imao prilike za upoznavanje i druženje sa svima koji mi privlače pažnju.

rsz_ph-6

Kad smo kod festivala – hrvatska obala leti deluje potpuno okupirano rejverima (smeh). Šta mnogobrojni festivali donose hrvatskoj sceni?

Prije svega turiste, a s njima novac. Festivalski turizam danas je u Hrvatskoj jedan od značajnijih turističkih proizvoda, i mislim da je kod mlađe populacije često i glavni motiv dolaska u našu zemlju. Kao takav svakako pridonosi stvaranju nove i drugačije slike o Hrvatskoj. Jedna od značajnijih uloga koju obavljaju jest da su se u nekim dijelovima zemlje, kroz sada već višegodišnji kontinuitet, pretvorili u alat koji je počeo polako mijenjati i društvenu svijest. No ovdje postoji i paradoks, jer najveći je broj festivala u organizaciji stranaca, dok mi u isto vrijeme o njima nemamo nikakav niti koncept, a kamoli strategiju. Oni malobrojni koji su u domaćim rukama za sada su više rezultat inicijativa entuzijastičnih pojedinaca. Smatram da bi uz prikladnu državnu podršku u budućnosti, pod uvjetom naravno da ova vrsta djelatnosti bude ipak prepoznata od ministarstva turizma i lokalnih institucija, vrlo lako kroz određeni vremenski period mogli konkurirati i onim najvećima.

Koliko sam do sada u tvojim setovima čula – ti si jedan od DJ-eva koji zaista umeju da “pričaju priču”, u pravom smislu, bez namere da zvuči jeftino. Šta je priča ovog mixa i šta znači naziv There Are Two Versions Of Tomorrow, Anderson Council!?

Hvala na komplimentu. Za priču o kojoj govoriš isto tako moram reći kako često uopće nije smišljena ili isplanirana. Mislim da je ona rezultat moje radoznalosti i zainteresiranosti za dobru glazbu. Iz tog mi se razloga uvijek bilo teško zadržavati na jednom glazbenom stilu, a to se kasnije eto u mojim setovima ponekad pokazalo kao dobitan spoj.

Sa prijateljem već danima smišljam ime uredničke večeri i uz taj sam angažman sasvim slučajno otkrio kako su Pink Floyd dobili ime. Radi se tu o sintezi imena dvojice blues muzičara, Pink Anderssona i Floyd Councila, čije je ploče posjedovao Syd Barrett, i očito je u vrijeme dok je maštao o vlastitoj grupi, doživio trenutak velikog nadahnuća, vidjevši ih navodno dok su negdje na podu njegovog stana stajale jedna pored druge. Pod utjecajem te impresije, a svakao i uz pomoć ograničenog roka za isporuku miksa koji se bližio kraju, i ja sam također doživio trenutak inspiracije, i poslužio se neiskorištenim dijelovima. Ostatak je pjesništvo u čast nekim psihodeličnim nazivima njihovih pjesama, a ime večeri još nisam smislio.

Kada te opet možemo čuti/videti u Srbiji?

Pa vrlo skoro, zapravo. 11.3. biti ću gost kod mog prijatelja i kolege Kristijana Molnara, na jednoj od njegovih redovnih večeri, na fantastičnom mjestu, brodu 20/44. Moram priznati da sam zbog tog nastupa jako uzbuđen, hvata me panika, ali me iskreno veseli i jedva čekam to gostovanje.

Koji je jedan, najvažniji savet koji bi dao svakom DJ-u?

U jednom trenutku ipak treba pokušati držati sve svoje ličnosti na okupu.

Tracklist:

  1. Olafur Arnalds, Nils Frahm - W-8A
  2. Kurt Baggaley - Partners In Time
  3. Klartraum - Sell Your Soul (Big Al remix)
  4. Hyena - Mami Wata
  5. Frank Wiedemann - Moorthon
  6. Lena Plaatonos - And We Hear (Red Axes Remix)
  7. NR& - Taste Like
  8. Sonns - Best
  9. Wouter De Moor - Unified Field
  10. Mr. Mister - Broken Wingz

Lajkuj:

Komentari:

  1. Ivana says:

    Slusala sam coveka za vikend u Zagrebu u klubu Fank, mogu reci da je jedan od boljih setova u koje sam cula u poslednje vreme

Ostavite komentar:

Slični članci: