Petar Martić: Novobeogradski blokovi mogu da zvuče i drugačije
Intervju sa Petrom Martićem, srpskim muzičarem koji se posle desetogodišnje karijere u Moskvi, vratio u Beograd i objavio mini-album "Blok Pop".
Petar Martić je srpski muzičar rođen u Beogradu, a odrastao u Moskvi, gde se preselio sa devet godina. Nakon mnogobrojnih muzičkih izdanja na ruskom, početkom 2023. godine počinje da piše novi materijal na srpskom jeziku.
Glavna inspiracija bila mu je savremena eksperimentalna engleska scena, iz koje preuzima slobodan pristup komponovanju i žanrovski eklekticizam. Osim toga, osvrće se i na library jazz i funk muziku 70-ih, čime obogaćuje zvuk živim instrumentima i kontrastnim deonicama. Sve to upakovano je u kontekst beogradskih blokova, koji su stalni junak pesama i oko kojih se vrti ceo narativ.
Sve pesme producirao je i komponovao sam Petar Martić, a prate ga Sergej Hramcević na saksofonu, Leonid Lipelis na bubnjevima i Jevgenije Pijankov na klavijaturama. “Blok Pop” je prvi mini-album iz trilogije na srpskom jeziku, koji nam je pripremio ovaj muzičar. To je bio i povod da razgovaramo sa njim.
Hajde da nas za početak upoznaš sa tvojom muzičkom karijerom u Moskvi?
U pitanju je oko 10 godina, tako da ću probati da budem kratak ali i jasan (smeh). Ozbiljno sam krenuo da se bavim muzikom negde 2014, kad sam završio faks. Kad kažem ozbiljno, mislim da imam konstantne nastupe i da živim samo od toga. Narednih godina bilo je dosta različitih bendova i projekata, sa vrlo različitom muzikom i koncepcijom.
Najpopularniji od njih bili su rok bend Pasos (Пасош), sa kojim smo obišli celu Rusiju i Istočnu Evropu, alt-pop duo OZORA (ОЗЁРА) u okviru koga smo eksperimentisali i bavili se ne samo muzikom nego i performansima i Prigai Kiska (прыгай киска), konceptualni mnogožanrovski projekat, koji je u jednom momentu postao viralan. Sad, koga zanima, sve to može da se nađe i presluša, ali mi se sviđa i ideja da sam ja sad kao neki novi artist o kome se ništa ne zna i sve ide ispočetka (smeh).
Studije si završio u Engleskoj. Koliko je boravak tamo uticao na tvoj muzički pravac?
Poprilično. To je bio period kad sam non-stop išao na raznorazne koncerte: od manjih lokalnih pank svirki mojih drugara, do velikih izvođača u Londonu. Sem toga u mom okruženju bilo je dosta muzičara i često smo džemovali, pokazivali jedni drugima nove bendove, delili utiske. Dosta sam svirao i sam – klavir, gitaru, nekad po par sati dnevno. Sve je to uticalo, da, ali i generalno život tamo.
Kako izgleda tvoj stvaralački proces?
Nema nekih striktnih pravila. A i mislim da baš zavisi od toga na čemu radim, da li je u pitanju solo projekat ili sa nekom ekipom. Najčešće napravim prvo home demo snimak, a onda sve to dorađujem u studiju sa nekim. U procesu se često stvar skroz promeni do neprepoznatljivosti. Možda nekad izbacim kompilaciju demo verzija.
Kako si došao na ideju da se vratiš u Beograd, gde si i živeo prvih 9 godina?
Ne mogu da kažem da je to bas bila ideja, dogodilo se. Kad je počeo rusko-ukrajinski konflikt, ja sam već bio u Beogradu, odlučio sam malo da sačekam da vidim šta se događa. Svi smo mislili da to neće potrajati. Na kraju, u tom čekanju sam se i preselio.
Oduvek sam hteo da isprobam život ovde, ali nisam imao mogućnosti. Imali smo raspisane koncerte u Rusiji na godinu dana unapred sa bendom. Dolazio sam na 2-3 nedelje par puta godišnje, ali to je ipak druga stvar. Taj bend se raspao 2021. godine, tako da je Beograd postao moguć i logičan izbor.
Kako bi nam opisao tvoj prvi mini-album “Blok Pop” koji je objavljen na srpskom jeziku?
Mislim da mnogi ljudi imaju vrlo konkretnu percepciju Novog Beograda i muzike koja se u njemu rađa. To su ozbiljne rep pesme o životu, ponekad neka krimi priča, crno-beli spotovi, ker na lancu, beton, geto itd. I dok je sve to ok, u istim tim dekoracijama, ja sam snimio skoro pa romantične pop pesme sa skladnim solažama na saksofonu itd. Hteo sam da zabeležim taj kontrast i da pokažem da blokovi mogu da zvuče i drugačije. To je moje viđenje pop pesama u blok kontekstu.
Na koji način biraš saradnike sa kojima radiš?
Uvek tražim nekoga ko može da da mojoj muzici ono sto ja ne mogu ili ne umem.
Koji su to muzičari i bendovi najviše uticali na tvoj muzički razvoj?
Teško pitanje, bilo je tu bas svačega. Ali globalno nek bude ovako: Damon Albarn (Blur/Gorillaz), Serge Gainsbourg, Džoni Štulić, Beck, Dean Blunt, Tyler the Creator. Malo šizofreničan spisak (smeh).
Šta bi nam od ruskih izvođača preporučio? S druge strane, šta ti se dopada od srpskih/regionalnih imena?
Ruska scena se prilično raspala od početka rata. Dobar deo bendova vise ne postoji ili se pogubio. Od novih imena sviđa mi se DJ Stonik1917. S njim sam radio zajedničku stvar u okviru projekta Prigai Kiska.
Na regionalnoj sceni bih izdvojio Laplander, Klot Ljude, Turbo Trans Turiste, bend nemanja iz Pule i mađarski bend Jazzbois.
Kako ti izgleda Beograd sada?
Menja se. Mislim da su Beograd sada i Beograd pre tri godine, kad sam u njega doselio, dva skroz različita grada. Pogotovo zbog ove količine Rusa. Nešto se menja nabolje, a nešto bi moglo i da se ne menja (smeh). Promene su uvek čudne, ali i neophodne. Sviđa mi se Beograd, mislim da je lep i autentičan.
Koja pesma najbolje opisuje atmosferu kasne jeseni u Beogradu?
U zadnje verse dosta slušam album „Great Daubt“ danske autorke Astrid Sonne. Vrlo je mračan i super mi je legao uz jesen.
Kakvi su ti planovi za narednu godinu?
Više nove muzike, više nastupa, više turneja.
Tagovi:
Slični članci:
- Povratak na scenu benda Plastic Pie
Povratak na scenu benda Plastic Pie
Novi singl “Idem sve dalje” je pre svega iskrena pesma koja govori o unutrašnjoj borbi i bekstvu od senki strahova i sumnji.
- Oli Pop – glas žena žrtava nasilja
Oli Pop – glas žena žrtava nasilja
Album koji najavljuje Olivera biće, kako naglašava, njeno konačno emocionalno sazrevanje u tridesetima.
- Od metala i hop-hopa do elektronike: Razgovor o muzičkom putovanju sa DJ Vrhom
Od metala i hop-hopa do elektronike: Razgovor o muzičkom putovanju sa DJ Vrhom
Na nedavno završenom festivalu Graffiti na Gradele na hrvatskom ostrvu Brač, razgovarali smo sa Vedranom Zenzerovićem, među klupskim i koncertnim narodom poznatijim kao DJ Vrh.
- Sloboda i ljubav su ultimativne vrednosti
Sloboda i ljubav su ultimativne vrednosti
Razgovarali smo sa Lidijom Andonov (Sixth June) i Andyjem Pavlovim (LP Duo) o porodičnoj manufakturi Sweet Sensation.
- Škofja Loka: Mi smo nabujala reka koja odnese sve loše, a napoji sve vredno
Škofja Loka: Mi smo nabujala reka koja odnese sve loše, a napoji sve vredno
Bend obećava emotivni striptiz ljubavi na predstojećem THE SPOTLIGHT @ RUNDA DIGITAL DAY-a.
- Kruz Roudi: Želimo da budemo bend koji objavljuje najslušaniji album u regionu
Kruz Roudi: Želimo da budemo bend koji objavljuje najslušaniji album u regionu
Ovaj novosadski bend postoji od 2021. godine, iza sebe imaju jedan album i veoma su koncertno aktivni ovog leta. Upoznajte Kruz Roudi!
Lajkuj: