Peđa Milutinović: Ritam je fundamentalni aspekt kulturnog i umetničkog izražavanja
Muzika vašeg projekta drumbooty se karakteriše kao retro-futuristička džez avantura. Šta to zapravo znači?
Retko kad analiziram žanrove kroz koje se kreće moj bend. To i nije svojstveno stvaraocima. Oni ne analiziraju, ne pakuju muziku u fioke. To prepuštamo kritičarima. Ali ukoliko bih morao da razmislim šta bi značio retro-futurizam u muzici drumbooty-ja, možda bi to mogao da bude spoj analognih sintisajzera i kompijutera. Takođe, u muzici drumbooty-ja čuje se crossover tradicionalnog jazza sa njegovim savremenim podžanrovima: nujazz-a, broken beat-a, hip hop-a…
Kako ste došli na ideju da pokrenete muzički projekat koji se zapravo bazira na izrazito jakom akcentu na ritmu?
Tako što sam svirao sa bendom Vasila Hadžimanova koji je pijanista. Zatim u bendu Schime gde muziku komponuju Luka Ignjatović i Sava Miletić koji su saksofonista i pijanista. Oni muziku tretiraju i komponuju onako kako njihov instrument to diktira. U muzici mog benda melodija se tretira ritmički. Odluka da pokrenem muzički projekat sa jakim naglaskom na ritmu je duboko lična i na nju su uticali kombinacija strasti, inspiracije, tehničke stručnosti, saradnje i želje za kreativnim izražavanjem. Ritam je fundamentalni aspekt kulturnog i umetničkog izražavanja u mnogim muzičkim tradicijama. Kreiranje projekta usredsređenog na ritam bio je način da muzičari detaljnije istraže i slave kulturne korene ritma na svoj jedinstven način.
Potičete iz muzičke porodice u kojoj se svira generacijama unazad (pradeda, deda, otac). Da li je taj zvuk koji ste naučili kod kuće bio presudan da se okrenete džez muziciranju?
Muzička porodična pozadina za mene igra značajnu ulogu u oblikovanju mog muzičkog ukusa i sklonosti ka instrumentu. Samo da dodam da se i moja majka bavila muzikom. Odrastajući okružen muzičarima, izloženost različitim žanrovima i stilovima muzike za mene se desila prirodno. Zajednička ljubav prema muzici unutar porodice mi je usadila radnu etiku za vežbanje i istraživanje različitih muzičkih stilova. Iako uticaj porodice može biti snažan faktor, lični ukus, izloženost drugim muzičkim žanrovima i jedinstvena životna iskustva doprinose oblikovanju muzičkog identiteta pojedinca.
Kada ste krenuli u svet muzike da li ste imali neke bubnjare na koje ste se ugledali i zbog čega su oni bili vaš izbor?
Ima mnogo bubnjara koji me inspirišu zbog njihovog tehničkog umeća, muzičke inovacije i ukupnog uticaja na svet muzike. Specifični kvaliteti koji privlače bubnjara kod određenog umetnika mogu se veoma razlikovati, od dubokog uvažavanja njihovog osećaja za tajming do njihove sposobnosti da pomeraju granice instrumenta. Bubnjari poput Elvin Jones-a, Tony Williams-a, Art Blakey-a, Philly Joe Jones-a, Jack DeJonnette-a, pa onda malo mlađi Brian Bladea, Bill Stewarta, Jeff Tain Wattsa, Nasheet Waitsa, Louis Colea, Justin Browna, Ted Poora, Nate Wooda, Nate Smitha i danas imaju jak uticaj na mene. Svako od njih ima unikatan zvuk. Većina njih su i sjajni autori i lideri bendova.
Imate bogato muzičko iskustvo i sarađivali ste i dalje sarađujete sa brojnim muzičarima ne samo na ovim prostorima. Da li nam možete reći šta vam je svaka od tih saradnji donela?
Za muzičare, saradnja sa drugima može ponuditi niz dragocenih iskustava i prednosti. Iz različitih sredina i žanrova može doneti nove perspektive i ideje, što će dovesti do inovativnijeg i jedinstvenog zvuka. Rad sa drugim muzičarima pruža mogućnosti za učenje i unapređenje tehničkih veština, muzičke teorije i različitih stilova sviranja. Svaka saradnja unosi nove izazove, iskustva učenja i nudi šanse za proširenje nečije profesionalne mreže. Izgradnja veza sa drugim muzičarima može dovesti do budućih mogućnosti, kao što je više saradnje, nastupa ili projekata snimanja. Partnerstvo sa muzičarima koji imaju uspostavljenu publiku u različitim regionima ili žanrovima može izložiti nečiju muziku novim slušaocima, proširujući njen domet. Važno je napomenuti da se rezultati saradnje mogu veoma razlikovati, a uspeh saradnje često zavisi od efektivne komunikacije, međusobnog poštovanja i zajedničke vizije projekta.
Šta vam je mimo džeza zanimljivo na ovdašnjoj, regionalnoj i svetskoj sceni.
Zanimljivi su mi izvođači sa američke scene poput Mind Design (mndsgn), Kiefer, Kali Uchis, Louis Cole, Thundercat. Sam Gellaitry britanski pop pevač i producent. Man I Trust kanadski bend. Britanski bubnjar Yussuf Dayes. Moses Yoofee trio iz Berlina. Kod nas su mi zanimljivi bend Porto Morto iz Hrvatske, A.N.D.R. i Vizelj iz Srbije.
Na koja nova džez imena bismo trebali da obratimo pažnju?
Nova džez imena na svetskoj džez sceni su Joel Ross, Immanuel Wilkins, JD Beck, Domi, Terrence Martin, Tigran Hamasyan, Makaya McCraven, Esperanza Spalding, James Francis i drugi.
Nastupate na predstojećem Novosadskom džef festivalu i ovaj koncert se realizuje u saradnji sa nacionalnom platformom Srbija stvara muziku. Šta vam ta saradnja znači i šta publika koja će doći može očekivati od vas.
Na Novosadskom Jazz festivalu 16. novembra predstavićemo materijal sa prethodna dva izdanja “Veritas Vincit” i “CREALITY”, kao i par novih kompozicija koje najavljuju treći studijski album sastava drumbooty.
*naslovna fotografija: Ivana Čutura
Slični članci:
- Dimitri J i Un Padre: b2b brothers i najtraženiji predvodnici novog tech-house talasa u regionu
Dimitri J i Un Padre: b2b brothers i najtraženiji predvodnici novog tech-house talasa u regionu
Lajkuj: