U potrazi za srpskim džin-tonikom
Rakija klekovača je srpska verzija džina. Hoće li se naći u koktelima, sa ledom ili sodom, zavisi od novih generacija srpskih barmena.
Kao što svaki čitalac potajno želi da bude pisac, tako i svaki konzument rakije želi da bude destiler, a ovaj opet alhemičar, a potonji čarobnjak i sve tako. Ponekad, da bismo opisali stvarnu impresiju koju neko piće ostavlja na onoga koji ga pije, posežemo za pronalaženjem ekvivalenta u muzici, književnosti, umetnosti. Potpuno je legitimno, a i pomaže kada ponestane spremnosti da ignorišemo glas etanolskog mesije. A zar nije upravo to poenta kvaliteta, da ostavi prostor za individualnu impresiju, sanjarenje, razmišljanje?
Pred nam je priča o rakiji klekovači, srpskom odgovoru na džin, jednom od najpopularnijih varijeteta šljivovice. Inače, šljivovica sa aromom kleke spada u specijalne rakije, a dobija se destilacijom fermentisanih plodova grma kleke, četinarske biljke iz roda čempresa (Juniperi communis) i fermentisanih plodova šljive. Takođe, može se dobiti i dodavanjem odgovarajuće količine kleke direktno u rakiju šljivovicu.
Dodavanje kleke pićima stara je praksa na tlu Evrope. U Austriji i Nemačkoj takvo piće se zove vacholder (Wacholder) i štajnheger (Steinhäger), a osnova je žitna rakija ili rafinisani etanol. U Rusiji se votka sa klekom zove mužilovka (Можжевеловая водка), u Češkoj borovička, u Istri peku rakiju od kleke koju zovu brinjevac. Mnoga nacionalna pića imaju u sebi ovaj plod, s tim da je holandski ženever (jenever) daleki predak svim ovim varijantama.
Kao što se može i pretpostaviti, a isti je slučaj i sa svim ostalim dodacima kod alkoholnih pića, kleka se prvo dodavala da pokrije neprijatan miris i ukus pićima koja su spravljana na primitivan način i po nerazvijenoj tehnologiji. Holanđani i Belgijanci su počeli da dodaju ovu biljku u destilate od različitih žitarica, kao i u destilate od sirupa melase da bi dobili liker koji su nazvali ženever. Ovo piće je Vilijam III Oranjski preneo u Englesku tokom Slavne revolucije 1688. godine, kada je postao kralj te zemlje, a Englezi su dodavanjem različitih začinskih biljaka stvorili jedno od najpoznatijih pića na svetu – džin. Poslednjih godina ovo piće postaje neverovatno popularno, ne zbog svog kvaliteta, već zbog izuzetnog miksološkog potencija, jednostavno, idealna je osnova za koktele.
Rakija klekovača je srpska verzija džina, s tim što je klekovača piće sa mnogo više aromatskog potencijala koji leži u mogućnosti da se za njega koristi kvalitetna šljivovica, odležala u hrastovim buradima koja joj daju mekoću, izbalansiranost i boju.
Posle nekoliko godina starenja, srpska klekovača postaje visoko kvalitetno piće u rangu konjaka i single maltova.
Do sada se pila čista, blago rashlađena, u širokim čašama koje vam dopuštaju da uživate u bujnom mirisu koji se kreće od izrazito floralnih tonova ruzmarina, cveta zove i lovora do mirisa smole, velanile i dima.
Ukus, u zavisnosti od starosti šljivovice, pokriva prostor od ukusa koštićavog voća, pre svega oraha i badema, preko osvežavajućih tonova citrusa sve do blagih dodira začina sa Istoka – sumaka, kumina, đumbira. Hoće li klekovača naći drugačiju primenu, u koktelima, sa ledom ili sodom, to zavisi od novih generacija srpskih miksologa i barmena. Kvalitet je tu, treba samo malo hrabrosti.



Kada vam se pije ovakva rakija morate poći do ruralnih delova Zapadne Srbije i provozati se srpskim Gin Lane-om, putem Bajina Bašta-Užice. Tuda raste najbolja kleka, a šljivovica još nije poprimila ukus žele bombona i šećerne vune. Planinci iz tih krajeva vole da svoju rakiju začine sa dvadesetak, kao mastilo modrih, šumskih bobica. Na ovakav način dobija se savršena kombinacija u kojoj ni kleka ni šljivovica nisu izgubile svoj identitet, naprotiv, kvalitet svake ponaosob doprinosi celini.
Slično srpskom dvoglasnom pevanju, šljivovica vodi, useca i predvaja, kako bi rekli etnomuzikolozi, a kleka prati, obogaćujući ovu rakijsku heterofoniju.
Kao i kod tradicionalnih planinskih pesama, onaj koji vodi mora da bude vrhunski, da iznese pesmu, da napravi temelj. Tako je i kod klekovače, šljivovica mora da bude odlična, sa karakterom, onda i kleka daje najbolje od svog aromatskog kompleksa.
Ako ste čitanjem razvili poverenje da je ovakva rakija vredna vaše pažnje i vremena, probajte nešto od naših najboljih brendova, klekovaču special BB i rakiju sa klekom Stara Pesma iz Bajine Bašte, kao i klekovaču Simić sa planine Tare.
Slični članci:
- Kako se spremiti za putovanje? Saveti i ideje
Kako se spremiti za putovanje? Saveti i ideje
Priprema za put je podjednako važna kao i samo putovanje, pa je važno da spakujete sve što je neophodno i da na odmoru budite sigurni i bezbedni.
- Great Heart Art 2024: Najveća humanitarna tattoo konvencija u Srbiji
Great Heart Art 2024: Najveća humanitarna tattoo konvencija u Srbiji
Sredstva prikupljena tokom događaja biće donirana deci.
- Više od 23.000 hiljada posetilaca na 17. Festivalu nauke
Više od 23.000 hiljada posetilaca na 17. Festivalu nauke
Među najposećenijim postavkama bile su "Od alhemije do (bio)hemije", atraktivna postavka Akademskog speleološko-alpinističkog kluba i "Modni vremeplov".
- Kako mentorstvo osnažuje sektor kulture?
Kako mentorstvo osnažuje sektor kulture?
Više od sto radnica i radnika u kulturi, umetnosti, medijima i kreativnim industrijama okupilo se ovog utorka, 26. novembra u Galeriji Artget, na prvoj konferenciji „Sa mentorkom i mentorom je lakše!”
- Novogodišnji Urbani buvljak na Spensu
Novogodišnji Urbani buvljak na Spensu
Pronađite savršene poklone, uživajte u atmosferi i postanite deo promene!
- Kako je automobil u kojem je ubijen kralj Aleksandar I Karađorđević završio na otpadu
Kako je automobil u kojem je ubijen kralj Aleksandar I Karađorđević završio na otpadu
Posle atentata u Marselju, "delaž" u kome se vozio jugoslovenski kralj završio je najpre u Vojnom muzeju u Beogradu, da bi se posle rata našao na ulici, a u Loznici mu se gubi svaki trag.
Lajkuj: