Put muzike – streamovanje
Kako se desilo da sve češće nismo vlasnici muzike koju slušamo, i zašto je to možda sasvim ok
Slušanje muzike na pametnim telefonima preko streaming servisa kod nas je fenomen novijeg datuma. OK, već godinama postoji ogroman broj radio stanica koje strimuju svoj program (i) preko interneta i svako već ima ponekog ličnog favorita, ali nekako se toj usluzi uglavnom pristupalo sa desktop ili laptop računara. Streamovanje muzike (mada deluje privlačno, nećemo da koristimo izraz strujanje) iz clouda u hodu u Srbiji tek sada počinje da uzima maha.
Osnovni problem koji je donedavno sprečavao ozbiljnije širenje music streaming servisa u Srbiji bio je kvalitet mobilnih mreža domaćih operatera. Sada kada je i ta prepreka konačno prevaziđena i mreža unapređena, uz nedavno uvođenje 4G mreže u glavnim gradskim centrima u zemlji, čini se da su vrata za širenje ovog servisa potpuno otvorena.
Dok najveći deo razvijenog sveta već nekoliko godina koristi Spotify ili recimo Google Play Music (tu su i Tidal, Rdio, Rhapsody…) prva verodostojna ponuda na ovom polju kod nas je bio Deezer. Dostupan pre svega Telenorovim korisnicima (kao jedina takva ponuda kod domaćih operatera) preko pojedinih postpejd paketa ili kao tarifni dodatak, u pogledu performansi Deezer nudi u principu sve ono što i Spotify, uz primeren i primeran katalog lokalnih izvođača.
Od pre nekih mesec i po dana, korisnicima iOS uređaja u Srbiji na raspolaganju je novi servis, Apple Music. Može da se kaže da je dostupan legalno, pošto Appleov App Store za Srbiju za sada svakako e postoji i mobilni operateri još od zvaničnog početka prodaje iPhonea prošle jeseni savetuju korisnicima da svoj korisnički nalog registruju na Sjedinjene Države. Sa takvim nalogom, Apple Music vam je na raspolaganju od prvog dana.
Mada Spotify i Google Play Music nisu zvanično dostupni u Srbiji (za ovaj potonji dolazile su kontradiktorne informacije poslednjih meseci, ali još uvek nas nema na spisku podržanih zemalja), entuzijasti ovaj problem prevazilaze korišćenjem neke od VPN aplikacija. S druge strane, pretplata na Spotify, koju ste recimo aktivirali tokom boravka u nekoj od sređenih zemalja Evrope, besprekorno radi i kod nas.




Možda najvažniji deo music streaming servisa je aspekt otkrivanja nove muzike, tj. predlaganja numera sličnih autora i bendova na osnovu korisnikovih navika i njegove muzičke kolekcije već prenete na uređaj. Velika većina prvih recenzija se slaže da je Appleov servis trenutno najbliži idealnom u ovom pogledu. Budući da prvi korisnici Apple Music kod nas prijavljuju sasvim solidan izbor lokalnih izvođača, moguće je da će on dosta brzo zadobiti veliki broj vlasnika iOS uređaja u Srbiji. Apple se ovih dana diči brojkom od 11 miliona aktiviranih „članstava“ u svome servisu za samo mesec dana njegovog postojanja (u Cupertinu, naravno, ne koriste prozaične izraze kao što je „pretplata“), međutim prava ekspanzija ovog servisa, kao i prve realne procene njegovog uspeha biće moguće tek ove jeseni, kada pomenutim korisnicima istekne 3-mesečni besplatni „probni“ period korišćenja usluge i oni se nađu pred odlukom da li da počnu da plaćaju mesečno članstvo. Takođe, za jesen je najavljen izlazak Apple Music aplikacije za Android, što će svakako povećati ulog u globalnoj borbi za korisnike music streaming usluge; ova informacija je bitna i za srpsko tržište, imajući u vidu nadmoćan udeo Google-ovog operativnog sistema kod nas, koji po nekim podacima iznosi i više od 75%.
Ulaskom Applea na tržište streaming muzike, prirodno, zaoštrila se trka među servisima koji ovu uslugu nude, i sada se i ostali veliki igrači trude da dodatno poboljšaju svoju ponudu. Po nekim anketama na tech blogovima, najveći broj korisnika Appleove aplikacije čine konvertiti sa drugih servisa, mahom sa Spotifyja – uz nemali broj onih kojima je Apple Music prvi servis ove vrste koji koriste. Spotify je, pak, po samom obimu ponuđenog kataloga praktično izjednačen sa novoustanovljenim Appleovim servisom (Deezer i Google su takođe tu negde – vidi uporednu tabelu vodećih music streaming servisa), ali tzv. music discovery deo ponude mu je evidentno slabiji. Pre neki dan objavljena najnovija verzija Spotify aplikacije pokušava da popravi situaciju na ovom polju; ostaje da se vidi koliko će u tome uspeti. Što se tiče Deezera, sudeći po reakcijama korisnika u različitim anketama koje mogu da se pronađu na mreži, čini se da je kvalitet njihove ponude u ovoj oblasti negde na pola puta između Spotify i Apple Music.
Dobra „radio“ funkcija može da izdvoji jedan servis od konkurencije.
Ovde ne mislimo na radio u klasičnom smislu – o tome će biti reči kasnije u tekstu. Radi se o opciji kreiranja sopstvenog miksa tj. tematske “radio stanice“ (npr. Arcade Fire Radio) u kojoj osnovu čine numere odabranog benda, uz izbor žanrovski sličnih autora koji prezentuje sama mašina. Svi vodeći music streaming servisi imaju ovu opciju u nekom obliku, a prilagođavanje algoritama tako da se što bolje odgovori zahtevima korisnika trenutno predstavlja jedan od najvažnijih frontova borbe za udeo u korisničkoj bazi.
Kako granice između „starih“ i „novih“ muzičkih servisa i aplikacija blede i preklapaju se, ovo se sve više percipira kao prostor u kome jedan servis može da se istakne – muzički urednici kreiraju plejliste i preporučuju novitete, a Apple je u sklopu svog servisa pokrenuo i „živu“ radio stanicu Beats 1 koja 24 sata dnevno emituje program koji kreiraju prestižni DJ-evi i ekskluzivni gosti. Na žalost, za slušanje Beats 1 u Srbiji biće vam neophodan VPN.
Svaki od ovih servisa želi da vas veže za sebe, i tu dolazimo do važnog detalja – prelaskom na streaming, mi efektivno prestajemo da kupujemo muziku – čak i kada ih prebacite na svoj uređaj za offline slušanje, prema uslovima DRM, ti fajlovi vam ne pripadaju, tako da možete da ih koristite onoliko dugo koliko ste pretplaćeni na dati servis.
Ušli smo u eru iznajmljivanja muzike, i zato su pri izboru streaming servisa bitne pojedinosti poput obima kataloga i kvaliteta emitovanog zvuka. Vodeći servisi će se svakako truditi da se izdvoje angažovanjem istaknutih autora koji bi specijalno za njihovu platformu objavljivali ekskluzivan sadržaj.
Ova borba ponekad dobija neslućene razmere – predsednik SAD Barak Obama je pre neki dan „na zahtev javnosti“ tvitovao dve svoje plejliste muzike koju je slušao tokom letovanja, čime se Spotify naravno pohvalio.
Kvalitet streama je pak posebna tema oko koje se već dugo lome koplja, mada vodeći servisi već neko vreme nude visokokvalitetan bitrejt (320 kbps ili ekvivalent toga, barem za premium korisnike, vidi tabelu). Ima i ekstremnih primera – Neil Young je nedavno objavio da uklanja svoju muziku sa streaminga i kao razlog naveo neadekvatan kvalitet zvuka ovih servisa.
Međutim, stare kuke ne mogu da stanu na put napretku – od 2014. i naročito od prve polovine 2015, najveća tržišta su integrisala podatke audio streaming servisa u zvanične top liste singlova i albuma. Pre par nedelja npr, Billboard je uvrstio Apple Music u izvore podataka za utvrđivanje svojih Billboard 200 i Hot 100 top lista, samo mesec dana nakon njegovog pokretanja.
Pored music streaming aplikacija koje nastoje da zamene ugrađeni muzički plejer isporučen sa vašim smartfonom, drugi važan tabor čine aplikacije koje pokušavaju da zamene old school radio, i da to iskustvo usput unaprede. Mixcloud je daleko najpopularniji među ovim servisima, naročito nakon gašenja Groovesharka. Izdvaja ga ogroman broj programa i autora koji kače svoje programe/mikseve, bilo da se radi o snimcima emisija emitovanih na klasičnim radio stanicama ili programima namenjenim isključivo streamingu. Nedavna virtuelna smrt radija u Srbiji dodatno aktuelizuje prelazak na streaming i upotrebu Mixclouda. Spisak potencijalno interesantnih preporučenih streamova koji ćete pronaći uz ovaj tekst uključuje nekoliko antologijskih emisija – dobar deo njih sada može da se čuje samo preko interneta.
Nedostatak built-in aplikacije sa sveobuhvatnim spiskom streamova internet radio stanica, kakav postoji recimo u desktop verziji iTunesa, nadoknađuje TuneIn Radio, dostupan za obe vodeće mobilne platforme (pa i za Windows Phone). Aplikacija takođe nudi izbor kvaliteta streama kod stanica koje to podržavaju (i pamćenje tog izbora), što omogućava nalaženje adekvatnog kompromisa između količine potrošenih podataka i kakvoće zvuka. Većina stanica daje playlistu emitovanih pesama i pregled programa.
U 2014, zarada od downloada i streaminga muzike je po prvi put na globalnom nivou premašila zaradu od prodaje fizičkih formata, tj. CD-ova. Mada u okviru zarade od digitalnih formata još uvek preovladava download sa 52%, streaming servisi beleže ozbiljan rast. Jedan od najozbiljnijih igrača na polju prodaje digitalne muzike, Apple, tek sada je ozbiljno ušao na tržište audio streaminga. Ne vredi se odupirati ovom trendu. Ako već niste, uskoro ćete postati korisnik nekog od music streaming servisa. Možda bi bilo dobro da počnete da planirate.
Preporuke
* u spisku se nalaze uglavnom stanice na kojima preovladava indie sadržaj. Predlažem upućenima u druge žanrove da preporučene streamove linkuju u komentarima
Internet radio
- KEXP
- KCRW Morning Becomes Eclectic
- BBC Radio 6 Music
- CBC Music
- Soma FM
- RedLight Radio
- Berlin Community Radio
- Mixcloud Online Radio Awards 2015
Mixcloud domaći radio 2.0
Tagovi:
Slični članci:
- Igrajmo se Franca Kafke
Igrajmo se Franca Kafke
"Frantz Kafka videogame" sintetiše elemente proze kultnog pisca na vašem mobilnom telefonu.
- Idealna aplikacija za 48 sati
Idealna aplikacija za 48 sati
Kako je 12 timova odgovorilo na temu "Digitalizacija plastike" na FinTeck hakatonu koji je proteklog vikenda održan u Beogradu.
- Racter – kompjuter koji je pisao poeziju
Racter – kompjuter koji je pisao poeziju
The Policeman Beard Is Half Constructed, autor Racter
- Zašto je Data Feminism* knjiga koju treba da pročitate u ovoj godini?
Zašto je Data Feminism* knjiga koju treba da pročitate u ovoj godini?
- Zavrtite radijski globus
Zavrtite radijski globus
Aplikacija Radio Garden vam omogućava da oživite verziju starog radio prijemnika i radio-talasima se uputitite u magični svet putovanja.
Lajkuj: