Da li imate preko 18 godina?

Danas je teže nego ikad razdvojiti umetnost i tehnologiju

Razgovor sa Aleksandrom Jovanić, digitalnom umetnicom, programerkom i rukovoditeljkom programa Master 4.0: Umetnost i dizajn video-igara.

Autor: Fotograf: Emilija Stanišić

Inicijativa „Digitalna Srbija“ prepoznala je potrebu za stručnjacima u oblasti dizajna video-igara i pokrenula inicijativu da se oforme prve master studije u oblasti gejminga u našij zemlji. O studijama čija realizacija kreće od jeseni razgovarali smo sa Aleksandrom Jovanić, digitalnom umetnicom, programerkom i rukovoditeljkom programa Master 4.0: Umetnost i dizajn video-igara.

Pre pet godina Aleksandra Jovanić je svoje predavanje na TEDxNoviSad otvorila rečima: „Volim da pravim stvari. U stvari, od malena sam pretpostavljala da se stvari prave, a ne kupuju. Kada sam poželela prvi bicikl, tražila sam od roditelja da mi ga naprave… Ta potreba da stalno pravim stvari je ostala najinteresantniji način da se upoznajem sa novim temama, novim oblastima i procesima.“

Verovatno ju je ovaj način razmišljanja doveo do toga da završi računarstvo i informatiku na Matematičkom fakultetu, a potom doktorira digitalnu umetnost koju danas predaje na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. A, baš kao što je Aleksandra spojila nauku i umetnost, to isto su prvi put uradile i ove dve institucije omogućivši svim studentima koji su završili tehničke, društvene i umetničke fakultete da steknu master diplomu u oblasti gejminga na programu Master 4.0: Umetnost i dizajn video-igara. Ovim povodom sa Aleksandrom razgovaramo šta sve može da donese spoj digitalne tehnologije i umetnosti.

 

Jedna od najočiglednijih spona između tehnologije i vizuelne umetnosti nesporno leži u gejmingu. Kakav je prostor koji gejming industrija otvara umetnicima? 

Pored očigledne mogućnosti zapošljavanja, ne samo za vizuelne umetnike, nego i za recimo programere, interdisciplinarnost uvek širi percepciju, razvija maštu i radoznalost. Takođe, spona ovih oblasti obećava varijacije i razvoj u aktuelnoj umetničkoj praksi, a umetnicima da budu u centru tehnoloških i umetničkih trendova. Na različite načine kreativnost je neophodna u svim oblastima i to je saradnja za koju se nadamo da će biti obostrano korisna.

Kada si već pomenula zapošljavanje, koliko je prema tvom iskustvu kod nas teško pronaći ljude koji su spremni za primenu umetnosti u oblasti gejminga?

Mislim da studenti umetnosti često imaju manje realan odnos prema usko specificnim oblastima u kojima će moći da primene svoja znanja. Tokom studija i na završnim godinama lakše se profilišu i traže svoje mesto u kreativnim industrijama.

Na koji način im obrazovanje pomaže da se profilišu? Kako se od obrazovnog sistema stiže do art karijere u gejmingu?

Umetničke karijere u gejmingu su unutar veoma širokog spektra. Trenutno, na Univerzitetu umetnosti u Beogradu su tek najavljeneosnovne studije iz gejminga, tako da je do sada jedini mogući put za one koji su danas pred odlukom o tome u kom pravcu će nastaviti dalje školovanje bio da  završe likovne ili primenjene, dramske ili muzičke studije. Prelaz u gejming je usavršavanje u nekim specificnim veštinama, koje će im već od jeseni biti dostupne kroz Master 4.0: Umetnost i dizajn video-igara.

Nedavno se napravila velika galama oko ideje da je umetnički „zanat” moguće ispeći kroz YouTube edukaciju. Neki od komentatora su naveli gejming kao oblast koja „definitivno ne može da se nauči na fakultetu u Srbiji”. Može li?

Mnogo je faktora koji utiču na zaključivanje i donošenje čvrsto pozitivnog ili negativnog odgovora na ovo pitanje. Pre svega, tradicionalno obrazovanje u kojem učitelj prenosi znanje učenicima, a njima je to jedini izvor znanja, već je dugo destabilizovano pod uticajem novih tehnologija. Ali, s druge strane, mnoge veštine se i dalje najbolje savladavaju u interakciji sa drugim ljudima. 

Nedavno sam pročitala da je veća verovatnoća da se učenik naučiti ili razumeti nešto ako mu to objasni njegov vršnjak koji je upravo to razumeo, i koji je na istom ili sličnom nivou znanja. Nastavnik, koji je to odavno usvojio, nema više taj odnos prema materiji da bi mogao da rekonstruiše kako je on to shvatio prvi put. Takođe, ne smemo da zanemarimo da svako usvaja znanje na individualan način, i imamo sreću da možemo da biramo kako ćemo stići do određenih znanja.

A, da li gejming moze da se nauči na fakultetu u Srbiji, videćemo. Program je osmišljen kao kombinacija praktičnog i teorijskog rada, sa intenzivnim praksama u kompanijama sa kojima sarađujemo. Zadatak je studenata da izvuku maksimum iz ponuđenog, a mi smo se potrudili da program maksimalno obuhvati sve što gejming podrazumeva.

Šta misliš koliko je u formalnom obrazovanju potrebno da se napravi veza između tehnologije i umetnosti?

Svima koji su u oblasti ovo ne vide kao pravljenje mosta, jednostavno tehnologija i umetnost su oduvek povezane na različite načine. Čak i ako bi danas pokušali da ih razdvojimo bilo bi teže nego pre dvadeset, trideset godina. Svakako je dobro što se podržava kreiranje ovakvih programa, prate trendovi i potrebe tržišta, pa samim tim utiče na akademsko okruženje za koje brze promene nisu karakteristične. 

Koga očekuješ da vidiš u učionicama na Masteru 4.0 od jeseni?

Master Umetnost i dizajn video-igara je namenjen svima koje zanima bilo koja umetnička pozicija u gejming industriji i srodnim kreativnim industrijama, a već imaju afinitete za bilo koji aspekt gejminga i da to mogu da pokažu kroz svoj portfolio. Formalno, svako ko ima minimum 240 ESPB stečenih u prethodnom školovanju može da konkuriše.

Više o Master 4.0 programima nalazi se na ​​dsi.rs/master-40-kreativne-industrije-gaming/

Lajkuj:

Ostavite komentar:

Slični članci: