Modni Intro
O odnosu estetike i lepog, mode i dizajna, haute couture-a i trenda.
Reč urednika: Kako se i naša zemlja primiče konzumerskom – izabrati na osnovu sopstvene idelogije – raju ili paklu, umnožavaju se brojevi tržnih centara, robnih brendova, modnih blogova, upotrebljenih, pa zaboravljenih komada koji oslikavaju aktuelni trend. Odeća ulazi i izlazi iz ormara brže nego ikada, a devojke sa Živanši torbama sa Instagrama diktiraju tempo. Bez želje da kontriramo neizbežnim tokovima popularne kulture, poželeli smo da ih, ipak, na trenutak usporimo. Konceptom možda nekarakterističnim za internet, ponudićemo modi širi i dublji prostor od pukog beleženja aparatom mobilnog telefona. Za početak, kao što i sam naslov kaže, pozvali smo Lidiju Andrić da ponudi pogled na modu iz drugog ugla – onog koji je svestan njene likovnosti, istorijskog konteksta, šire slike.
Priznati dizajner našeg vremena, Jamamoto, opazi, jednom: „ Možete reći da je dizajniranje prilično jednostavan posao. Teškoća leži u pronalaženju novog doživljaja lepote.“ Moda se, kao i bilo koji vid umetničkog iskaza i stava, zasniva na potrazi za lepim. Različiti su putevi i namere kojima stvaralac pristupa da bi je našao, ali je ta potaga gotovo uvek vrlo lična I neizbežna. Sa druge strane, ta potraga je dovoljno otežala, s obzirom na istoriju različitih kultura I stvaralaštva, jer je čovek mnogo lepota video, navikao i prevazišao.
Moderna moda, kao fenomen savremenih društava ili kao fenomen dizajna, može postojati i bez fenomena lepog (estetska kategorija), ukoliko je posmatramo kao negaciju bilo kog estetskog principa, ili kao umetnost radi umetnosti. Dizajn je relativno mlada disciplina. Odnos njegove teorije i prakse se još uvek uspostavlja, pa je važno reći da dizajn neguje bliskost sa umetnošću, ali oni nisu isto. Svaki dobar dizajn mora biti upotrebljiv. Modni dizajn u sebi neguje I jednu i drugu vrednost. Način na koji mi doživljavamo i primenjujemo modu, jeste deo naše kulture.
Kultura odevanja je lična, koliko i javna. Ona priča priču o vama, koliko god vi ćutljivi bili.
Moda postaje moderna onda kada počinje govoriti jezikom prepoznatljivih simbola . Poput moderne umetnosti, moderna moda nije ograničena na određenu naciju, jezik ili školu. Njeno vreme se meri sezonama. Revijsko prikazivanje mode svoje početke beleži u Francuskoj, u drugoj polovini 19.veka. Tako se i rađa modna scena koju danas poznajemo, i sve ono što nazivamo modom. Fenomen stogodišnje mode je, zapravo, priča o Viskoj modi kao uzoru za prizemniju varijantu serijske, industrijske proizvodnje. Visoka moda je davala impuls, a mali saloni i proizvodnje prilagođavali tu sliku običnom čoveku, njegovim dnevnim potrebama i izborima. Pariz je bivao centar te mode, ženske I luksuzne, a London je, od tridesetih, vodio bitku za muškarce. Njihova je moda čekala autonomiju, moderno politički rečeno. Šezdesete godine dvadesetog veka su bile revolucionarne, na planu ukupne društvene svesti, pa i moda biva zahvaćena promenama. Postaje manje izražena i poželjna granica između piste I ulice, a razvoj tehnologije omogućuje korišćenje novih materijala, poboljšanog kvaliteta. Danas je HAUTE COUTURE (visoka, moda unikata) luksuz za nekolicinu Arapa, a izdržava se od donjeg veša. One modne kuće koje priušte sebi visoku modu, moraju imati još bolji prêt-a-porter, (spremnu za nošenje, komercijalnu modu). Industrijska proizvodnja nije više jeftina replika tuđeg dobrog ukusa, već promišljena, besprekorno tehnički izvedena lista želja svakog potrošača.
Pop kultura i razvoj tehno-medijske kulture dovele su do pojma moderne mode, one koja zastareva, ubrzano, stalno I neophodno.
Savremena moda je svesna svega što je u modi već postignuto. Jedan od glavnih problema je kako je napraviti novom I drugačijom. Zatičemo je kako imitira sopstvene linije, pocrtava svoje šeme i patinira svoju dovršenost. Samo jedan od načina da sebe promisli i pokaže da uvek postoji plan kako se rađa trend. Trendom u modi smatramo sve ono za šta se prognozira da će biti široko usvojeno, najviše po ukusu većine, i najprodavanije. Nasuprot originalnosti modnog izraza, trend može delovati kao razvodnjena suština neke dobre ideje, čak banalizovana, ponekad. Međutim, trend je važan pokazatelj upotrebljivosti nekog predmeta, pa dizajner ne sme da ignoriše njegov značaj.
Nema dobrog ili lošeg u modi. Kada se bavite njom, čini vam se kao da ste u rudniku. Oni koji je prate, tvrde da je strast “kopati”. Ravnodušni peru ruke.
Slični članci:
- EURO 2020: najbolji i najgori dresovi
EURO 2020: najbolji i najgori dresovi
Adidas i Nike godinama unazad vode bitku za primat među fudbalskim reprezentacijama koje nose njihovu opremu. Ko je uspešniji?
- Da li je ovo najružniji fudbalski dres u istoriji naše reprezentacije?
Da li je ovo najružniji fudbalski dres u istoriji naše reprezentacije?
- Hardcor Decor: kako je izgledala porno estetika ’70ih
Hardcor Decor: kako je izgledala porno estetika ’70ih
- Detalj sa Fashion Weeka: Limitirana serija aksesoara za IQOS sa potpisom Dragane Ognjenović
Detalj sa Fashion Weeka: Limitirana serija aksesoara za IQOS sa potpisom Dragane Ognjenović
Perfektno dizajniran aksesoar u muškoj i ženskoj varijanti kreirala je jedna od najistaknutijih modnih autorki sa ovih prostora.
- IQOS X FW: Sve o saradnji koja je iznedrila nove zvezde domaće modne scene
IQOS X FW: Sve o saradnji koja je iznedrila nove zvezde domaće modne scene
Aleksandar Latinović, Vila Pajkić i Nenad Pavlović pobednici su modnog konkursa „We Together“ i nagrađeni su svojim samostalnim revijama na 50. izdanju Beogradske nedelje mode.
Lajkuj: