Vera Kulić: Temu LGBT veze doživljavam kao i svaku ljubav

Ostvarenje „Solskin” rediteljke Vere Kulić nije tipičan film LGBT tematike, kakve smo navikli da gledamo u festivalskom okruženju. U 34 minuta ovde pratimo tri i po sata u životu jedne devojke, koja se na svoj način nosi sa smakom sveta, koji nastaje pregrejavanjem Sunca i ljudskim uticajem na klimatsku promenu na Zemlji. Utoliko je ovaj film angažovan i na više planova, premda je u svojoj suštini intimistički, fokusiran na emocije i unutrašnji život svojih likova.

Vesna Kulić/ foto: privatna arhiva

“Solskin” će biti prikazan na Merlinka festivalu u programskoj celini Revija domaćeg i regionalnog kratkog filma, koja će u nedelju 12. decembra trajati od 16:30 do 22h u Sali Amerikana Doma omladine Beograda. Ovim povodom razgovarali smo sa rediteljkom Verom Kulić.

Kako vam se javila ideja za film Solskin, a posebno za spajanje ljubavne priče i SF žanra?

Ideju sam dobila tokom jednog anksioznog razmišljanja o temi smaka svijeta. Tada sam bila u kratkoj vezi i zamislila sam se u situaciji glavne junakinje iz filma, i kliknulo mi je da kada bih ja uradila isto sto i Djeva, doživjela bih istu sudbinu. Tada sam shvatila da ta osoba nije za mene i da sam duboko dodirnuta temom smaka svijeta.

Premda predstoji smak sveta, likovi u filmu (oni koji znaju za situaciju) deluju ipak dosta spokojno i neuznemireno, a nema ni tipičnog opšteg haosa karakterističnog za filmove s takvom temom. Kako ste se odlučili za taj pristup?

Moja ideja je bila da prikažem reakciju i emocije ljudi nakon faze panike i negiranja situacije. Bio mi je bliži i dublji spokoj koji prati prihvatanje da se smak svijeta dešava i da niko ne može ništa da uradi povodom toga. SF elemenata ima najmanje u filmu, dijelom zbog budžeta ali veim dijelom zbog ideje koja je daleko od SF filma a bliža je psihološkom trileru. Bili su mi bitniji odnosi, psihološko stanje i duševno stanje likova od spoljašnjih faktora i njihovog okruženja.

Glavna glumica Darja Vučko „nosi“ film svojom glumom u njegovom najvećem delu. Šta vam je bilo bitno u izgradnji njenog lika i načinu na koji se nosi sa svojim emocijama?

Najbitnije mi je bilo da prenesem i prikazem emocije koje bih ja (a i većina ostalih ljudi) osjetila u tom scenariju, što je Darija i uspjela da iznese. Dosta je doprinjeo tome i odnos sa likom Relje (Dino Bajrović) kao i likom starije gospođe (Mirjana Karanović) u filmu.

Mirjana Karanović ima veoma značajnu ulogu u završnici filma – kako ste se upoznale i kako je izgledao vaš zajednički rad na filmu?

Upoznavanje Mirjane Karanović i mene je bilo potpuno spontano. Dugo sam tragala za glumicom koja je trebalo da glumi stariju gospođu i jedne večeri po nagovoru prijateljice sam se javila Mirjani na Instagram. Predstavila sam sebe, ideju, budžet i pitala je da li je zainteresovana. Na moje iznenađenje odmah je odgovorila i prihvatila ulogu. Na snimanju je sve teklo u najboljem redu. To je bio najbolji snimajući dan i svi smo bili više nego zadovoljni. Mirjana je jedna divna žena od koje sam dosta toga naučila za tako kratak period. Uvijek ću joj biti zahvalna i pamtiću ovu saradnju!

Vaš film je veoma intiman i LGBT pitanje ne tretira na  „aktivistički“ način. Kako ste razmišljali u startu i tokom snimanja filma o načinu na koji želite da prikažete gej ljubav, što je (još uvek) kontroverzna filmska tema na našim prostorima?

Temu LGBT veze sam doživjela i predstavila kao nešto sto je najmanje bitno u samom filmu. Nešto što je normalno, nešto što dosta ljudi iskusi i situaciju u kojoj se dosta ljudi nađe. U privatnom životu doživljavam to kao i svaku ljubav, i to sam i slučajno i namjerno prenjela i na film.

Kakav odnos imate prema Merlinka festivalu i kako vidite njegov značaj za filmsku umetnost i LGBT aktivizam u Srbiji?

Merlinka festival je jedan od najznačajnijih za LGBT populaciju i umjetnike i posebna prilika da se mladi i kreativni umjetnici izraze i budu viđeni. Takođe mislim da Merlinka daje apsolutnu slobodu da se izrazimo u tom pravcu, bez osuđivanja okoline. Mislim da je sama suština festivala sloboda mišljenja i ljubavi u umjetnosti.