Naslovi koji su obeležili srpsku strip-scenu u 2019.
Izbor raznolikih stipskih izdanja iz prethodne godine.
Treću godinu zaredom Before After donosi izbor deset najvažnijih stripova objavljenih u godini za nama… Ne stignemo svi sve da ispratimo, kupimo, pročitamo, pa je ovakve liste najbolje shvatiti kao podsetnik, pre nego rangiranje, jer su osnovni kriterijumi raznolikost i originalnost koje deveta umetnost nudi.
1. “V kao vendeta“ (“V for Vendetta”)
Alan Mur/Dejvid Lojd (Čarobna knjiga), prevod: Ivan Jovanović
Čarobna knjiga je naprosto eksplodirala u 2019. godini. Izdavački napori učinjeni u prethodnih nekoliko godina su doživeli svoj vrhunac objavljivanjem remek-dela poput “Nadzirača“ i “Inkala“. Zanimljivo je da su ova dva ostvarenja doživela svoje treće izdanje u Srbiji. To mnogo govori o izdavačkom kontinuitetu koji je uspostavljen, ali i o čitalačkoj kulturi. Velika je stvar negovanje najboljih stripova u istoriji; onih koji bi uvek trebalo da su u štampi na svakom jeziku. A baš takvo delo je “V kao vendeta“, prepoznatljivo i izvan strip-scene, priređeno na velikom formatu, tako da maestralni crtež i kolor Dejvida Lojda ostavljaju bez daha.

“V kao vendeta” – poetika subverzije
Vanvremena priča jednog od najvećih strip-autora, Alana Mura, nalazi se iza simbola otpora i slobode, koji je početak XXI veka obeležio kao Če Gevarin lik drugu polovinu XX veka. Govorimo o maski britanskog revolucionara, Gaja Foksa, koju koristi V, glavni junak ove priče. Mur i Lojd se orvelovskom snagom osvrću na teme poput terorizma i pokoravanja čitavih naroda od strane autoritarnih vlasti, čija su glavna oružja prismotra, kontrola medija i zastrašivanje. Kako godine odmiču, tako fenomen zvani “V kao vendeta“ sve glasnije opominje i prikazuje svu moć strip-izražavanja. Ako ste novi u svetu stripa – možda i skeptični – pročitajte baš ovaj. Stripski šampion za 2019. godinu.
2. “Maus“
Art Špigelman (Komiko), prevod: Ana Uzelac
“Maus“ predstavlja najbolji mogući uvod u grafičke romane, zrelije i ozbiljnije stripske priče, strukture bliske proznim romanima. Ujedno, ovim naslovom čitaoci zakoračuju na teren (auto)biografskog stripa, a “Maus” predstavlja svojevrstan izuzetak u tom svetu, budući da je ovenčan Pulicerovom nagradom, koja se dodeljuje za doprinose u književnosti i novinarstvu. Autor uspešno balansira između dva vremenska toka: sadašnjosti, u kojoj je odrastao čovek, gde je akcenat na odnosu sa ocem, i prošlosti, ispripovedane iz ugla ostarelog Vladeka Špigelmana. Vladek je poljski Jevrej, koji je preživeo holokaust i logor Aušvic. “Maus” tako postaje kontrapunkt postmodernističke analize protoka vremena (kroz odrastanje, prošla iskustva, preživljavanje i dr.) i traktata o položaju Jevreja u posleratnoj Americi (pored ostalog, otuda spomenuti Pulicer).

Grafički roman koji je promenio poimanje devete umetnosti od strane šire javnosti
Junaci su prikazani kao antropomorfne životinje, ali nimalo nalik Diznijevim, recimo, već su čitave nacije predstavljene kao određena vrsta životinja (Jevreji kao miševi, Poljaci kao svinje, Nemci kao mačke). Otuda letimičan pogled na crtež – groteskan i naizgled jednostavan – može da zavara, jer se radi o štivu ozbiljnom i potresnom poput Spilbergovog remek-dela, “Šindlerove liste“. No, takav, ogoljen crtež, urezuje se tokom čitanja u pamćenje, čime autor podstiče čitaoce na razmišljanje. Ključno, u ostalom, i jeste: da se ne zaboravi, pa nije čudo što je i ovo izdanje doživelo reprint (i to od strane novog izdavača!).
3. “Duh u oklopu“ (“Ghost in the Shell”)
Masamune Širo (Darkwood), prevod: Ivana Milanović
Posle višemesečne izdavačke pauze, koja je posledica restrukturiranja ove izdavačke kuće, Darkwood se letos vratio jednim zaista posebnim izdanjem. Upravo je ovaj izdavač zaslužan što su se tokom poslednjih desetak godina neki novi klinci okrenuli devetoj umetnosti. Darkwood se za to izborio kroz objavljivanje nekih od najpopularnijih manga naslova, “One piece“, “Naruto“ i “Napad titana“. Ovde opet imamo jednu mangu, premda je, ruku na srce, poznatija istoimena anime adaptacija, a postoji i igrani film iz 2017., sa Skarlet Johanson u glavnoj ulozi.

Šta se dešava kada duh (duša ili svest) postane “samosvesni oblik života“?
“Duh u oklopu“ je smešten u cyberpunkmilje, u futuristički Japan 2029—30. godine, a na srpskom smo ga čitali tačno tri decenije po objavljivanju. Veoma je zanimljivo to kako je ovo delo lepo ostarilo… Svet je predstavljen kao mesto u kome su veštačka inteligencija i kiborzi uobičajena pojava. Kiborzi su i deo vladinih antiterorističkih jedinica, a jedna od njih je i Deveti odsek, čija je najbolja pripadnica major Motoko Kusanagi. Njeno telo je kibernetsko, ali ima ljudsku dušu. Autor je “tehnologiju iskoristio i kao junaka i kao okruženje“ ove priče, kako je sjajno istakla kolumnistkinja Tifani Keli. Napredak tehnologije je omogućio suživot ljudi i kiborga, a to dovodi do niza filozofskih pitanja, na koja je Masamune Širo pokušao da ponudi odgovore.
4. “Inkal 1” (“L’Incal”)
Alehandro Hodorovski/Mebijus (Čarobna knjiga), prevod: Ilija Čanak
Svemirska opera “Inkal” je priča realizovana kroz šest poglavlja/albuma, objavljenih tokom osamdesetih, a ovo je, istaknimo još jednom, treće izdanje ovog stripa na srpskom! “Inkalom” je započeto stvaranje čitavog jednog stripskog univerzuma, koji će biti proširen kroz prednastavke i nastavke, kao i spin-off storije, poput epopeja o metabaronima i tehnoočevima, a ime je dobio po svom idejnom tvorcu. Hodoverzum se, dakle, širio u raznim smerovima, a ono po čemu je specifičan, jeste da se čitava ideja izrodila iz jedne tarot karte – one s likom Lude. To nije ništa čudno, jer je Hodorovski gotovo opsesivni obožavalac tarota, a karta na kojoj je Luda sadrži izuzetnu simboliku. Pojedini tumači tvrde kako je njome predstavljena čitava stvarnost kao takva. Ovde dolazimo do stripske Lude – Džona Difula, koji, poput Lude prikazane na karti, ima tendenciju da – pada! Iznova i iznova… A to simbolizuje trenutak koji prethodi onom božanskom “neka bude svetlost” (i bi svetlost!).Crtež je delo Žana Žiroa – Mebijusa, koji se tokom rada na “Inkalu” nalazio na svom kreativnom vrhuncu. Kompletan izvorni serijal je Čarobna knjiga objavila u dva toma.

“Inkal” ili Sveti pad Hodorovskog
5. “5 je savršen broj“ (“5 è il numero perfetto”)
Igort (Komiko), prevod: Miodrag Marković
Napulj, početkom sedamdesetih. Svet Camorrei supkulture ljudih znanih kao guappi. Zanimljivo je da je zemlja u kojoj je nastala mafija, kada je o popularnoj kulturi reč, zapravo najpoznatija po vestern ostvarenjima. No, preko pola veka je jedan od najpopularnijih stripova širom Čizme “Dijabolik“. Ovaj serijal prati večiti sukob između genija zla, Dijabolika i inspektora Ginka. Lik majstora prerušavanja i hladnokrvnog zločinca je poslužio kao baza za uspostavljanje talasa poznatog kao neri italiani, aktuelnog šezdesetih i sedamdesetih prošlog veka. Karakterišu ga sirov i realan prikaz života u gradovima, kao i borbe za preživljavanjem, začinjenih nasiljem i seksualnošću, s ciljem da se ogoli lažni moral onoga što se propagira pod društvenim normama. A baš početkom sedamdesetih se odvija radnja “Savršenog broja”, koji je posveta pomenutom stvaralačkom talasu.

Igort majstorski razlaže uvek usijanu atmosferu
Pored toga, “Savršen broj” je blistavi primer stripske forme koja iz godine u godinu dobija na značaju – grafičkog romana. Povučeni plaćeni ubica se vraća u igru nakon što mu pod čudnim okolnostima nastrada sin jedinac, koji se bavio istim zanimanjem. Pepino lo Čičero želi da se osveti i brutalniji je neko ikada pre, ali na tom putu dolazi do neočekivanih preokreta i spoznaja… Crtež je izveden u duoton tehnici, a autor do krajnih granica razvija nekonvencionalnu upotrebu panela i takav kolorit, kreirajući – u skladu s temom – prenapetu atmosferu. Igort se prošle godine okušao i u filmskoj adaptaciji svog remek-dela, s Tonijem Servilom kao Pepinom.
6. “Spajdermen: Plavo“ (“Spider-Man: Blue”)
Džef Leb/Tim Sejl (Phoenix Press), prevod: Ana-Marija Zaklan
U dugoj istoriji “Spajdermena“ je ovaj serijal pisalo nekoliko scenarista čije opuse i dan-danas rado čitamo. Ipak, prvi koji većini čitalaca pada na pamet jeste onaj izvorni “Spajdi“, kojeg je pisao i razvijao Sten Li, a crtao Stiv Ditko. Leb i Sejl se u svojoj seriji obojenih naslova (“Derdevil: Žuto“, koji se našao na našoj prošlogodišnjoj listi i “Hulk: Sivo“, objavljeni od strane istog izdavača) vraćaju u mladosti Marvelovih junaka. Te mladosti prikazuju koliko s nostalgijom, toliko i kroz prizmu odraslih ljudi, jer – podsetimo se – u Marvelovom univerzumu junaci postepeno stare, a stripovi odavno nisu naivno štivo.

Prepoznatljivi grafički izraz Tima Sejla baca novo svetlo na priču koje se, zahvaljujući Lebu, prisećamo…
“Nekada nam je naše društvo, naši prijatelji, mada je to prejaka reč za te godine, bilo celi svet. Svi smo se kretali u jednom krugu ljudi, svi smo se znali, svi smo prolazili kroz slične stvari.” – kako je to jednom o “Spajdermenu” rekao Vladimir Tadić, kritičar i prevodilac. Mladost Pitera Parkera je najzanimljivija od svih superherojskih. Koliko se borio protiv superzločinaca, koji su se samo nizali – tako da Spajdi nema samo jednog arhinemezisa – još više se borio protiv srednjoškolske, kasnije studentske svakodnevice. I protiv gubitaka bliskih ljudi. I zbog toga je decenijama čitaocima bilo najlakše da se baš s njim identifikuju. I zavole Marvel. I zavole stripove. “Spajdermen: Plavo“ je oda vremenu u kome mnogi od nas nisu ni bili rođeni, a ipak ga volimo – jer volimo stripove, Marvel i “Spajdija“.
7. “Mali Nemo u Zemlji snova 5“ (“Little Nemo in Slumberland”)
Vinzor Mekej (Makondo), prevod: B. Bosnić, M. Kosovac i K. Relić
Makondo je petom knjigom “Malog Nema“ zaokružio objavljivanje jednog od najmaštovitijih i najuticajnijih stripskih opusa. Reč je o avanturama dečaka Nema, koje su objavljivane na pitoresknim nedeljnim kolor tablama. Strip je objavljivan početkom XX veka, uz jednu pauzu, a Makondo je u petoj knjizi obuhvatio Mekejev povratnički period “Nemu”, 1924—27. godine. On je bio pionir u eksperimentisanju oblicima strip-panela i kadriranjem; slikar, režiser i arhitekta onoliko koliko i strip-autor. Centralna tema stripa su snovi i mašta. U carstvu snova važe posebna pravila i nastanjuju ga neverovatni likovi, toliko da nećemo pogrešiti ako “Nema” nazovemo stripskom “Alisom u Zemlji čuda”, a jedan od najvećih uticaja Mekejevog magnum opus-a oličen je u Gejmanovom “Sendmenu”. Srpska strip-scena je bogatija za jedan zaista monumentalni naslov, a retkost je da neki strip više priliči policama javnih biblioteka, nego kućnim kolekcijama. Veliko, veliko postignuće Makonda!

Bogatstvo mašte i boja
8. “Nezaobilazni Kalvin i Hobs“ (“The Essential Calvin and Hobbes”)
Bil Voterson (Darkwood/System Comics), prevod: Milan Jovanović
“Kalvin i Hobs” je strip koji je objavljivan u dnevnoj štampi, u formi kaiša, dok je nedeljom išla cela tabla stripa. Slično kao “Peanuts”, recimo. Premda takva forma deluje jednostavno, iza nje se kriju čitavi svetovi. Kada ste dečak – ili autor stripova – tada jedno američko predgrađe postaje poprište, pista, pozornica, platno – kako vam draže – za takve događaje kao što su spavanje na časovima, izbegavanje kupanja, susret s prvom simpatijom, nerazumevanje od strane roditelja, bežanje od kuće, lov na tigrove (plišane?), kosmonautska istraživanja i sve drugo što jednom dečaku može pasti na pamet. A stvarni ljudi nisu dovoljni, pa vaš najbolji prijatelj postaje – jedan tigar…

Dečji pogled na svet…
Međutim, kao što je to slučaj sa “geg” stripovima, to nisu isključivo humoristička ostvarenja; radi se o stripovima prepunim humora, ruku na srce, ali uz oštre socijalne i političke komentare. Uostalom, Voterson je dečaka nazvao prema Žanu Kalvinu, crkvenom reformatoru i teologu, a njegovog tigra po filozofu Tomasu Hobsu. “Nezaobilazni Kalvin i Hobs“ sakuplja prve dve originalne kolekcije ovog stripa, “Kalvin i Hobs“ i “Nešto balavi pod krevetom“. Materijal je digitalno obrađen, a strip iznova preveden i adaptiran.
9. “Pustinjske škorpije, tom 1“ (“Les Scorpions du désert”)
Hugo Prat (Čarobna knjiga), prevod: Jovana Subotić
Svetski putnik – svetski čovek, bolje rečeno – Hugo Prat je najpoznatiji po “Kortu Maltezeu“. Svetskom putniku, svetskom čoveku, takođe. Međutim, brojna druga njegova dela zavređuju pažnju, a “Škorpije“ su tik iza “Korta“. (Praksa je da, kod sastavljanja ovakvih lista, spomenemo samo prvu ili završnu knjigu nekog serijala, smatrajući ih celinama, zbog skretanja pažnje na što veći broj naslova. Više o “Kortu” možete pročitati u tekstu od pre dve godine.) Priča se vrti oko britanske jedinice, na čelu s poljskim pukovnikom Koinskijem, stacionirane u Istočnoj Africi tokom 1940—41. godine, koja deluje protiv Italijana. Hugo Prat na prepoznatljiv način govori o besmislenosti rata i snalažljivosti sukobljenih strana, ali ne beži ni od romantičarskih ideala. Kroz “Škorpije” defiluju i njegovi junaci koje znamo iz drugih serijala.

Prat je, prema sopstvenim rečima, pisao – crtežom…
Zanimljivo, Pratova porodica se tih godina zaista nalazila u Etiopiji, u kojoj je umro njegov otac. Afrika je samo jedna u nizu lokacija koje su našle trajno mesto u njegovom srcu i kojima se vraćao kroz stripove. Prvi tom obuvata dve priče (od ukupno pet), “Pustinjske škorpije” i “Kolibica na brdašču…”. Čarobna knjiga je kompletan serijal objavila u tri knjige, u kolor verziji, zašta je zaslužna Patricija Canoti, dugogodišnja Pratova saradnica i partnerka.
10. “Čovek bez talenta“ (“The Man Without Talent”)
Jošiharu Cuge (Besna kobila), prevod: Goran Kostrović
Besna kobila se pobrinula za još jedno prošlogodišnje manga iznenađenje! No, u odnosu na “Duha u oklopu“, ovde imamo nešto sasvim drugačije. Priča prati nekadašnjeg mangaku (autora stripova u Japanu), koji je napustio posao. On, zapravo, ne želi više time da se bavi, jer sebe smatra umetnikom, a industriju stripa izrabljivačkom. Kako bi izdržavao porodicu, ženu i sina, pribegava raznim idejama, od reparatora i prodavca foto-aparata do prodavca – kamenja! Prodaja mu ne ide, jer u ponudi ima samo kamenje iz obližnje reke, koje svako može sâm da uzme. To, dalje, vodi do svakodnevnih porodičnih svađa i zapadanja u bizarne situacije – poput pokušaja samoubistva ili preljube – iz kojih ga trgne sinčić. Autor, na taj način, koliko unosi dozu humora, toliko vraća i glavnog junaka i čitaoca u realnost.

Dan k’o dan, dan po dan…
Komedija apsurda nije česta u stripovima. Međutim, ispod površine se krije mnogo više od toga… Koliko često u današnje vreme nailazimo na pojam burnout? I šta kada se dogodi? (Ovu temu je pre nekoliko meseci na našem portalu sjajno analizirao Danilo Lučić.) Cuge pokušava da odgovori na ova i slična pitanja tako što odlazi u drugu krajnost, veličajući lenjost. “Čovek bez talenta” sadrži i autobiografske elemente, a istaknimo i odličan pogovor, koji ovo delo i autora zaista dodatno približava čitaocima. Jedan od najneobičnijih stripova na koje možemo naleteti, a svakako najneobičniji objavljen u godini za nama.
Lajkuj:
Tagovi:
Komentari:
Ostavite komentar:Cancel reply
Slični članci:
- Preporuke filmova sa 30. FAF-a: Žene na velikim i malim misijama
Preporuke filmova sa 30. FAF-a: Žene na velikim i malim misijama
Od 80 filmova izdvajamo 11 za one koji vole da gledaju uzbudljive priče o ženama.
- TOP 10: Lista najboljih arthouse i indie filmova na Netflixu
TOP 10: Lista najboljih arthouse i indie filmova na Netflixu
Odlične arthouse & indie filmove možete pogledati na ovoj striming platformi. Uživajte u jednom nezavisnom filmskom maratonu.
- TOP 10: Preporuke za festival Slobodna zona
TOP 10: Preporuke za festival Slobodna zona
Festival karakteriše raznolikost programa, kulturnih konteksta, umetničkih formi, obrazovnih formata, uz kombinacija art-house filmova i festivalskih hitova.
- Top 10: sajamske preporuke
Top 10: sajamske preporuke
Bilo da idete pod kupole Sajma ili radije kupujete u knjižarama iskoristite popuste koji izdavači i knjižari nude.
- Filmski maraton za ulazak u 2025.
Filmski maraton za ulazak u 2025.
Za novogodišnji bioskop preporučujemo povratak unazad 30 godina i neke od najupečatljivijih filmova iz 1994.
- Top lista – Knjige za kraj leta
Top lista – Knjige za kraj leta
Bliži se kraj leta, a sa njim i kraj sezone odmora, a za ljubitelje knjige koji prave svoje liste za čitanje u svako doba donosimo top listu knjiga za kasno leto.
Vecina ovih naslova su izvikana dela, poput Vendete (za koju ne bih ni lud preporucio pocetnicima) do Nadziraca, koji su izdati za sire narodne mase. Mada, postoji izdanje i BP, taman po meri, pa ko nadje… Dok je Maus zaista remek delo.
Vendeta izvikana….? Please….
a Nadziraci za siroke narodne mase tek hahahahah…
Све од Марвела и ДЦ-ја су махом говна. Лош цртеж ( упоредити са Кортом или Валијантом ) неинспиративна прича, супер хероји који подсећају на забавни парк ( покушај цитирања Скорсезеа ) … Какав црни Спајдермен и вендета. Маус је добар, човек без талента је исто одличан.