Naslovi koji su obeležili srpsku strip-scenu u 2017.
Još jedna lista kojom zaokružujemo pogled unazad - ovaj put, predstavljamo vam top 10 izdanja koji su obeležili srpsku strip-scenu u godini za nama, a koje smatramo nezaobilaznim za ljubitelje devete umetnosti.
1. „Razjaren“, Baru (Komiko)
Baru je jedan od najboljih autora francuske produkcije. U svojim delima se, pored ostalog, bavi položajem manjina u ovoj zemlji, ali i životima ljudi „na margini“. Te manjine su mahom afričkog porekla i islamske veroispovesti, ali nisu jedine. Anton „Vitko“ Vitkovski je mladić poljskog porekla. On je tipično dete iz radničke klase: život na periferiji velikog grada, neizvesna budućnost i nikad dovoljno love… Lova! To je ono što pokreće Antona da odustane od škole i posveti se – boksu. Isprva će napredovati sporo, a onda se odvažiti da iskorači i postane najpe evropski, a potom i svetski prvak. Postaće slavan i bogat, ali pri tom ne shvata kakve se mutne igre kriju iza organizacije boks mečeva i da je to odavno mnogo više šou biznis, nego sport. Zabava, devojke, skupa garderoba i još skuplji automobili će dovesti do jedne tragedije, i tačke u kojoj je za Antona možda već kasno da se vrati sebi. Međutim, mesto u kome je odrastao, Blok ptica, nije ga zaboravilo i on je potpuno nesvestan da je za njegove žitelje postao heroj…

Svojevrstan „ples“ Antona Vitkovskog
Dok su u filmskoj umetnosti prilično popularne priče inspirisane „plemenitom veštinom“, u stripskoj to nije slučaj. Stripove bokserske tematike možemo izbrojati na prste jedne ruke. Način na koji je Baru realizovao ovu coming of age storiju je naprosto veličanstven, što scenaristički, što crtački. Koji god aspekt oslikanog „Razjarenog“ da posmatramo – od besa, mirenja sa sudbinom ili zlobe na licima protagonista, preko izuzetnih scena u ringu, do simulacije novinskih i magazinskih naslovnih strana i vesti – svuda su prisutne razuzdana kreativna energija i nesputana strast ovog autora prema mediju u kojem stvara. Zbog toga smo ga i zavoleli. Autentično, osvežavajuće, beskompromisno i snažno delo, i stripski šampion za 2017. godinu.
2. „Korto Malteze: Balada o Slanom moru“, Hugo Prat (Darkwood)
U godini u kojoj se navršilo pola veka od pojavljivanja „Korta Maltezea“, Darkwood je „Baladom o Slanom moru“ započeo izdavanje ovog stripa, i to u boji. Time je dodatno obogaćena artistička crta jednog od najprepoznatljivijih i najčuvenijih grafičkih izraza u devetoj umetnosti. U početku je Prat više naginjao realističnom izrazu, inspirisan chiaroscuro potezima velikana Miltona Kanifa. No, blaga sklonost karikaturalnom je ono što je podvlači ležernost u njegovim pričama. Prat nas tako podseća da život nikada ne shvatamo preozbiljno, jer se okolnosti lako i čsto menjaju. A detaljni, gotovo dokumentaristički pristup crtanju ljudi iz različitih delova sveta, tu je da opominje kako smo različiti samo onoliko koliko smo i – isti. Prat je to znao, jer je bio svetski putnik – a Korto, Korto je Prat.

Čitajući „Korta“, svako malo zastanemo: da razmislimo, sanjarimo i da se divimo
„Balada“ se svojom sadržajnošću unekoliko izdvaja od ostatka serijala i mogli bismo je okarakterisati i kao jedan od prvih grafičkih romana u istoriji; što zbog dužine, što zbog strukture. Radnja je mahom smeštena na jedno ostrvo ili oko njega, gde vreme samo bira svoj tok. Tako se autor poigrao karakterizacijom (pa i psihologizacijom) junaka, i dao mogući odgovor na pitanje kako i koliko ograničeni prostor utiče na ljudsko ponašanje i menja način na koji komuniciramo. Iz skupine nesvakidašnjih protagonista, svojom lucidnošću se izdvojio misteriozni pomorac, Korto Malteze… Ovo je prva u nizu od dvanaest knjiga, koje plene jednostavnim dizajnom, ali i bogatim sadržajem. Takvo je u nas bilo još samo Marketprintovo izdanje „Princa Valijanta“ i zato je ovo daleko najvažniji izdavački poduhvat u poslednje tri decenije: intergeneracijski.
„Kao mali primetio sam da nemam liniju sreće na dlanu, onda sam očevom britvom… Rec… Napravio sebi jednu po želji…“ – veli Korto.
3. „Dilan Dog: Majke i očevi“, grupa autora (Veseli četvrtak)
2017. je protekla i u znaku „Dilana Doga“. Navršilo se tri decenije njegovog objavljivanja u Srbiji, o čemu je nedavno bilo reči na Before After-u. Tim povodom je Veseli četvrtak objavio grandioznu knjigu „Majke i očevi“. U njoj su se našle tri pažljivo odabrane epizode, od kojih su dve, baš kao u originalu, objavljene u boji. Prva je maestralna „Priča o Dilanu Dogu“, jubilarna, stota epizoda serijala i kruna stvaralaštva Ticijana Sklavija. U jungovskoj „Priči“ se dogodio konačni obračun doktora Ksabarasa i Dilana, za koga se potom završila njegova najveća noćna mora: ona o njegovom poreklu. Sledi „Mater morbi“, priča kojom je serijal – ali i italijansku javnost, zbog osvrta na jednu delikatnu temu, eutanaziju – uzdrmao scenarista Roberto Rekioni. Rekioni je kasnije postao urednik serijala. Mnogi su se pitali da li će ponovo videti „majku svih bolesti“, Mater morbi, a Rekioni ju je vratio u trećoj priči sadržanoj u „Majkama i očevima“. To je „Mater dolorosa“, koja sjajno zaokružuje evoluciju serijala pod Rekionijevim uredništvom. „Dolorosa“ je svojevrstan prednastavak „Priče“, koju, prema strogim Sklavijevim uputima, niko ne sme da naruši, kao poslednju priču o Dilanu… I tu saznajemo pravu prirodu „bolesti“ istraživača noćnih mora.

„Mater dolorosa“ je možda i najlepše nacrtana epizoda serijala, zahvaljujući preraskošnom talentu crtača Điđija Kavenaga
4. „Supermen među zvezdama“, G. Morison/F. Kvajtli (Darkwood)
Glede „Supermena među zvezdama“, od kultnih „Nadzirača“ Alana Mura naovamo – a to se desilo još 2006. – nije objavljen važniji superherojski strip. Grant Morison je izvukao ideje iz šezdesetih, ali i drugih perioda ovog serijala, i ogrnuo ih u savremeno ruho. (Taj koncept je kasnije do kraja razvio s „Betmenom“.) Morisonu je, tako, uspelo da oslobodi superherojski strip „mračnih“ ideja, koje su osamdesetih utemeljili Mur i Frenk Miler („Povratak Mračnog viteza“), i koje su dugo potom bile prisutne. A oslobodio ga je i komplikovanih zapleta, takođe. Nije bitno ako do sada niste čitali stripove; ne samo o Supermenu ili superherojske generalno, nego i ako niste čitali stripove uopšte. Jer, sigurno pamtite predivne crtaće o njemu, one iz četrdesetih (nekada redovne na RTS-u!). Gledali ste filmove s Kristoferom Rivom u glavnoj ulozi… Ili makar „Smolvil“. I znate taman onoliko koliko je potrebno o Čoveku od čelika, da biste uživali u ovom naslovu. Supermen umire i preostalo mu je godinu dana života. Poput Herkula, tokom predstojećih dvanaest meseci je na njemu da učini dvanaest podviga. Da li se – i kako – poput mitskog poluboga, dokopao besmrtnosti, kao i kako Grant Morrison zamišlja besmrtnost, prosudite sami. Apsolutno rookies friendly naslov i odličan pokazatelj toga zašto su superheroji poput modernih božanstava.

„Hej, hej, stani malo! Imam nešto važno da ti kažem…“
5. „Okean ljubavi“, V. Lupano/G. Panačone (Besna kobila)
Vrlo je mali broj stripskih ostvarenja ispripovedanih samo crtežom. Otuda je izuzetno zanimljiv izbor Besne kobile da, u godini za nama, objavi dva „nema“ dela. To su „Malo drveta i gvožđa“, još jednog miljenika srpskih čitalaca, Kristofa Šabutea, gde je glavna rola poverena jednoj klupi (!), te „Okean ljubavi“ scenariste Vilfrida Lupana i crtača Gregorija Panačonea. Gotovo idilični život sredovečnog bračnog para, u neimenovanom primorskom mestašcetu, negde u Francuskoj, biva narušen neverovatnom nezgodom… Barka omalenog, kratkovidog ribara se zapetljala u mrežu gigantskog prekookeanskog broda, ali je njegov pomoćnik uspeo da se izvuče i prenese vest ribarevoj korpulentnoj supruzi. Čvrsto rešena da pronađe nestalog muž(ić)a, prostodušna domaćica najpre svedoči gatanju palačinkama (!), a onda brodom kreće put Kube! Usput postaje svetska senzacija, lansira trendove i osvaja čak i Fidela Kastra… Dok njena (kahm…) jača (?) polovina, izložena milosti i nemilosti okeana, u društvu jednog odanog, ali i džangrizavog galeba, pokušava da pronađe put kući. Besprekorno iskadriran, filmski dinamičan, urnebesno smešan, ali i dirljiv Panačoneov grafički izraz, neodoljivo podseća na, u nas svojevremeno vrlo popularan crtać Silvena Šomea, „Belvil randevu“…

A sve je delovalo kao rutinski odlazak na posao posle doručka…
6. „Irmina“, Barbara Jelin (Modesty stripovi/Komiko)
Modesty i Komiko su zajedničkim snagama predstavili „Irminu“, delo nemačke autorke Barbare Jelin. Već sama postavka privlači pažnju: radnja je smeštena u doba Trećeg rajha, a priča inspirisana dnevnicima i pismima autorkine bake. Irmina fon Behdinger pristiže u London, gde pokušava da postane daktilografkinja i osamostali se. Tamo upoznaje Hauarda, poreklom s Barbadosa, jednog od retkih oksfordskih studenata crne boje kože. Između njih se rađa zanimljiv i neobičan odnos. Pored ostalog, spaja ih nepripadanje vremenu i mestu u kojima se nalaze, ali i želja da se uklope, svako iz svojih razloga.
„…u magli sve izgleda isto“, izgovara na početku stripa jedan usputni protagonista.
Događaji u Hitlerovoj Nemačkoj usloviće povratak glavne junakinje i utapanje u opštu situaciju, obeleženu represijom, kao i udaju za jednog SS-ovca. Irmina, koja je želela da bude nezavisna, odustaje od svojih ideala i ulazi u svet odraslih prihvatajući nacistički režim. Mnogo kasnije se, kroz ponovni susret sa Hauardom, suočava s posledicama svojih odluka… Barbara Jelin briljantno kombinuje mladalačke, ljubavne, praktične, političke i brojne druge motive u jednu od najboljih stripskih biografija (iako su imena junaka izmišljena). Strip-autorke širom sveta, baš kao i junakinje stripova, polako ali sigurno pronalaze svoje mesto u umetnosti koja je dugo bila pretežno muška.

Jelinova podseća koliko okolnosti utiču na ljudske živote i oblikuju ljudske sudbine
7. „Dolazak Galaktusa!“, S. Li/Dž. Kirbi (Čarobna knjiga)
Bitan jubilej u 2017. je bilo i obeležavanje jednog veka od rođenja Džeka „Kralja“ Kirbija. Aktuelni bum superherojskih filmova i TV serija se nikada ne bi desio, da nije bilo ovog velikog crtača i čoveka-mašte. On nije samo osmislio brojne junake, već je bio arhitekta Marvelovog stripskog univerzuma. Jedan od tih junaka je Srebrni letač, koji širom vasione leti na dasci nalik surferskoj. Letač je, pre nego što je dobio sopstvenu seriju, bio gost „Fantastične četvorke“. „Dolazak Galaktusa!“ sadrži tri epizode „Četvorke“, u kojima ovaj mistični kosmički entitet, koji se hrani energijom planeta, pokušava da uništi Zemlju. Njegov glasnik je Srebrni letač, koji se jednom davno žrtvovao i svoj život stavio u službu Galaktusa, kako bi ovaj poštedeo Letačevu rodnu planetu… Sve dok ne dođe do Zemlje, kada će se, ganut postupcima prve superherojske porodice, suprotstaviti svom gospodaru. Kratka, ali legendarna priča, kojom je Čarobna knjiga simbolično obeležila Kirbijev stoti rođendan.

Moćni stripski „rukopis“ Džeka Kirbija
8. „Strpljenje“, Danijel Klauz (Komiko)
Jedan od najuticanijih indie autora, našim čitaocima je poznat po kultnom „Svetu duhova“, koji je doživeo i odličnu ekranizaciju u režiji Terija Zvigofa. Danijel Klauz se vratio još luđi nego pre. Radi se o čoveku koji stvara krajnje originalnim stilom, u „Strpljenju“ još eksperimentalnijem nego inače. Glavnom junaku, Džeku, je nastradala supruga, koja je bila trudna… On je glavni osumnjičeni, ali biva oslobođen, usled nedostatka dokaza. Godinama kasnije, progonjen tim događajem, putuje kroz vreme, kako bi pokušao da ispravi nepravdu… Autor briljira u vrcavim dijalozima i živopisnom crtežu. Međutim, posegnuvši za naučnom fantastikom, Klauz je unekoliko „oštetio“ čitaoce za onu prepoznatljivu atmosferu drskosti i podjebavanja, na koje smo navikli u njegovim anegdotskim interpretacijama stvarnog sveta. Svejedno, zanimljiv žanrovski zaokret, vredan pažnje, pa čak i neočekivan. Valja, s vremena na vreme, dopustiti sebi iznenađenje. U „Strpljenju“, krcatom duplim splash tablama, Klauz naprosto „gađa“ čitaoce iznenađenjima. Pronaći način za putovanje kroz vreme je jedno, a nešto sasvim drugo da li ćemo tamo naići na ono što pamtimo – baš onako kako pamtimo.

Grafički roman o tome šta kada „jedina velika šansa“ nije jedina
9. „Skalpirani, knjiga 1: Indijanska zemlja“, Dž. Eron/r.m. Gera (Darkwood)
Ljubiteljima stripa je poznato da srpski autori sa uspehom stvaraju za inostrana tržišta. U našim uslovima ne postoje mogućnosti da pišu i crtaju za srpske izdavače, i žive od toga. Realnost je takva da dela naših autora – uvozimo. Rajko Milošević Gera (poznatiji kao r.m. Guera) je godinama radio za evropsko tržište, da bi sa „Skalpiranima“ napravio proboj i na američko, gde je sarađivao i s velikim Tarantinom. Scenarista Džejson Eron i Gera grade priču oko života u fiktivnom indijanskom rezervatu, „zemlji Trećeg sveta u srcu Amerike“. To je Prerijska ruža (skraćeno „Rez“), smeštena u Južnu Dakotu. Ovo je jedan od onih stripova u kojima mesto radnje, Rez, ima ključnu ulogu i zapravo se izdvaja kao zaseban junak priče. Naime, odnos većine protagonista prema životu u tom „svetu razvejanih iluzija“, ispunjenom krvlju, kockanjem, drogom i alkoholom, je ono što pokreće točkove ovog serijala. A tim protagonistima, svojom posvećenošću detaljima, Gera urezuje bore na umorna i besna lica, cepa im prašnjavu odeću i tela „oslikava“ ožiljcima… Moderni vestern i moderni klasik, takođe, kojeg će Darkwood objaviti u pet knjiga.

Dešijel Zli Konj, glavni junak „Skalpiranih“
10. „Bratstvo“, H. Dijaz Kanales/H. Munuera (Makondo)
Dijaz Kanales je srpskim stripofilima poznat po „Bleksadu“, a nedavno mu je povereno pisanje novog „Korta Maltezea“. U saradnji s crtačem Munuerom, osmislio je još jednu ezoteričnu priču, smeštenu u doba Građanskog rata u SAD, koja se zasniva na stvarnim istorijskim događajima. Utopistička ideja jednog bogatog vizionara, biva sprovedena kroz koloniju, koja sebe naziva Novo Bratstvo. Cilj njenog osnivanja je bila jednakost među žiteljima, ali i izolacija u odnosu na zaraćene Jug i Sever. No, protivrečnosti su tu od samog početka: žene se ne pitaju mnogo i nema pripadnika druge boje kože, osim bele. Jedini izuzetak je nemi dečak Emil, kojeg su pronašli u šumi… Emil će naići na dezertere crne boje kože, čiji će dolazak krhko Bratstvo dovesti do tragičnih događaja, koji prete da ugroze njegov opstanak. Kanales vešto referencira na mit o Minotauru, takođe, jer je kolonija okružena prirodnim kamenim lavirintom, a između Emila i jednog čudnog bića u šumi postoji veza… Pravo pitanje je, kao što to često biva, ko je zapravo najveće čudovište?

Susret divljih (?) priroda i razumevanje dodirom
Tagovi:
Slični članci:
- Top 10 intrigantnih serija za početak jeseni
Top 10 intrigantnih serija za početak jeseni
Septembar nam donosi nekoliko zanimljivih, šokantnih, ali i zabavnih serija.
- Top 10: sajamske preporuke
Top 10: sajamske preporuke
Bilo da idete pod kupole Sajma ili radije kupujete u knjižarama iskoristite popuste koji izdavači i knjižari nude.
- Top lista – najčitanije verske knjige na svetu
Top lista – najčitanije verske knjige na svetu
Istražili smo koje su to najčitanije verske knjige, u koliko štampanih primeraka okvirno su objavljene i kada su zapravo nastale.
- Preporuke filmova sa 30. FAF-a: Žene na velikim i malim misijama
Preporuke filmova sa 30. FAF-a: Žene na velikim i malim misijama
Od 80 filmova izdvajamo 11 za one koji vole da gledaju uzbudljive priče o ženama.
- Top lista – Knjige za kraj leta
Top lista – Knjige za kraj leta
Bliži se kraj leta, a sa njim i kraj sezone odmora, a za ljubitelje knjige koji prave svoje liste za čitanje u svako doba donosimo top listu knjiga za kasno leto.
- Top lista: knjige za (ne)očekivanu jesen
Top lista: knjige za (ne)očekivanu jesen
Intrigantni romani i popularna psihologija dominiraju listom knjiga za ranu jesen. Ali ima tu još zanimljivih dela.
Lajkuj: