Atlas zabačenih ostrva
Romantizirani prikaz idealne knjige za početak ili kraj leta
Police naših knjižara povremeno razotkrivaju neočekivane, intrigantne i inspirativne izdavačke poduhvate. U trenutku kada sabirate utiske sa nedavnih poseta morskim pejzažima, ili planirate svoju jesenju sunčanu destinaciju, Atlas zabačenih ostrva nemačke autorke Judite Šalanski idealan je priručnik za sanjarenje o mirnim, osamljenim delićima kopna među svetskim morima i okeanima.
Ideja odlaska na pusto ostrvo, potreba za osamljenjem i izopštenjem iz tokova svakodnevice i današnjice zajednička je većini stanovnika planete na kojoj se nalaze neverovatnih pedest ostrva prikazanih u ovom autorkinom ličnom, konceptualnom atlasu.
Mape, posebno mape malo poznatih delova planete verovatno su jedno od najefikasnijih sredstava za raspirivanje mašte. Zbunjujući reljefi, regije, planine, naseobine ili reke čudnih imena, velika i mala nesnastanjena prostranstva neizbežno upućuju na promišljanje svog mesta u ovom nepreglednom mozaiku, i pomažu nam da vizuelno i misaono savladamo ono što samom svojom veličinom prevazilazi našu moć obrade podataka i prizora. Stoga atlasi, čija je osnovna uloga da nam određeno okruženje predstave upravo onakvim kakvim jeste, da definišu činjenično stanje, u našim rukama postaju nepresušan izvor asocijacija, ličnih projekcija i imaginarnih životnih scenarija.
Na pola puta između fikcije i stvarnosti, na pola puta između književnosti i grafičkog dizajna, Judita Šalanski je kreirala impresivnu ali neposrednu konceptualnu knjigu, priručnik za maštanje koji kroz isticanje bizarnih detalja i priča iz prošlih vekova deluje realnije od same stvarnosti.



Istovremeno, na suptilan i neprimetan način, ovaj atlas romansira priče o istraživačima, osamljenicima, prirodnim pojavama, životinjama i domorodcima na mestima za koja ste retko, ako ikada čuli.
Većina imena ostrva odabranih za ovaj lični ali univerzalni atlas samo pojačavaju nadrealan utisak – Ostrvo u posedu, Ostrvo obmane, Antipodi, Pukapuka, Fangataufa, Trojstvo, Robinzon Kruso ili Usamljenost. Svako od njih, zajedno sa malo poznatijim primerima – kao što su Uskršnje ostrvo ili istorijski relevantna Sveta Jelena – predstavljeno je kratkim tekstom, distancom do najbližeg kopna, kratkim istorijskim pregledom i suptilnim crtežom.
Unutar korica Atlasa, Šalinski ostvaruje smireno poigravanje tipografije, suptilnih i senzibilnih ilustracija mapa svakog od ostrva, faktografskih podataka, veštog kombinovanja palete boja i pregršta likova odloženih na đubrište istorije još od vremena davnih istraživačkih moreplovačkih ekspedicija. Vulkani, pećine, iskorenjene bolesti i ljudi koji beže od stvarnih ili unutrašnjih duhova nastanjuju neke od najintrigantnijh pejzaža koje možemo samo zamišljati. I sama autorka to prihvata već u podnaslovu knjige – Pedeset ostrva na kojim nikad nisam bila i na koja nikad neću otići. Tu se krije i jedan od posebnih kvaliteta ovog izdanja, neprestano vaganje između jave i sna, između naše moći da putem atlasa misaono “savladamo” neko prostranstvo, i bega iz naše relativne nemogućnosti da ga zaista i posetimo. Ukoliko ipak imate takvih ambicija, Wikipedia vam nudi generisani priručnik za ovu knjigu koji sakuplja sve faktografske podatke vezane za obrađene lokalitete.
Kao izdavački poduhvat, Atlas zabačenih ostrva izašao je iz produkcije Službenog glasnika, velike domaće izdavačke mašinerije u čijim se edicijama krije nekoliko ovakvih dragulja. Pre svega zahvaljujući urednicima (Radoš Ljušić, Jovica Aćin i drugi) koji u svetlu lokalnih političko-kulturnih previranja već nisu na svojim pozicijama, kao i prevodu Aleksandre Bajazetov, dobili smo profesionalno, odlično i odmereno opremljeno izdanje koje u potpunosti odgovara svom originalu, kao i svim drugima izdanjima ove knjige na jezicima na koje je prevedena.
Ne čudi da je knjiga 2009. godine osvojila nagradu za knjigu godine u Nemačkoj, dok je autorka istu nagradu ponovo ponela kući i 2012. godine za Žirafin vrat. Njeno kombinovano obrazovanje iz domena istorije umetnosti i dizajna komunikacija, kao i nesumnjivi talenat za grafičko oblikovanje, rezultirali su knjigom koja vam pomaže da krenete na mentalno putovanje u zabačene delove planete, svetove i zajednice netaknute mrenom savremene civilizacije. Tome je nesumnjivo prethodio i značajan istraživački rad koji vam sada pruža mogućnost da izaberete svoju kombinaciju površine ostrva i broja stanovnika, da izaberete između lagune i vulkana, peščane plaže ili prašume i sante leda. Nakon toga, na ovaj ili onaj način zaputite se ka svom plutajućem komadu kopna. Jedno od takvih mesta, u jednom drugačijem moru, svakako je i Asteroid 95247 koji po Juditi nosi ime Schalansky.



Tagovi:
Slični članci:
- “Black Box”: Šta se krije iza svega?
“Black Box”: Šta se krije iza svega?
Uzbudljivi triler je pravi mali biser iz Francuske!
- “The Substance”: Šokantan i briljantan film koji se okreće najvećoj opsesiji današnjice
“The Substance”: Šokantan i briljantan film koji se okreće najvećoj opsesiji današnjice
Dok Dorijan Grej prodaje dušu da bi zadržao mladolikost, junakinja filma „The Substance“ se prepušta misterioznoj supstanci.
- Volja sinovljeva (2024) — Ko se sablje lati, od sablje će i pasti
Volja sinovljeva (2024) — Ko se sablje lati, od sablje će i pasti
Možda nismo dobili film kakvom smo se nadali, ali je ovo svakako ostvarenje koji se može dovesti u vezu sa onima zbog koji smo zavoleli filmove i bioskop.
- Megdan (2024) – Pakao kladioničarskog mentalnog pomora
Megdan (2024) – Pakao kladioničarskog mentalnog pomora
Nekim filmovima je prosto bunker suđen i nema te nameštene kvote i dojave koje taj ishod mogu da izmene.
- Lazarev put (2024.) – Bosiljčić je slobodni umetnik u kutiji
Lazarev put (2024.) – Bosiljčić je slobodni umetnik u kutiji
Ovaj film se najpre može okarakterisati kao instrumentalizacija filma u svrhe slanja poruke.
- Senćansko mađarsko kamerno pozorište.
Senćansko mađarsko kamerno pozorište.
Principi maksimalne ekonomije umetničkih sredstava – u delima A. P. Čehova.
Lajkuj: