Beogradski sajam nameštaja – pogled iz drugog ugla
Art Direktor Sajma nameštaja Zoran Jedrejčić u razgovoru za Before After
Zoran je renomirani industrijski dizajner, koji je tokom svoje karijere sarađivao sa brojnim kolegama, a posebno se ističe zanimljiva sedmogodišnja saradnja sa Ettore Sottsassom, italijanskim dizajnerom i arhitektom. Jedrejčić je dizajnirao za neke od vodećih svetskih brendova kao što su Artisan, 3M, Dada Cucine, Fratelli Guzzini, Nambe’, Segis i drugi. Pored niza priznanja koje je osvojio za svoj dizajn, izlagao je u priznatim muzejima kao što su MAK Wien, ICA Boston, MoMA NY ili Ozone Centre Tokyo. U toku je Beogradski sajam nameštaja i iskoristili smo priliku da sa art direktorom ovogodišnjeg sajma razgovaramo o selekciji, pripremama, mladim dizajnerima i prvim utiscima po otvaranju.


Kakva je vaša uloga na ovogodišnjem sajmu nameštaja, i koju vrstu promena ste vi doneli?
Moja uloga je uloga art direktora, znači čoveka koji na neki način uobličava i donosi neke nove strategije i nove kriterije kako vrednovati, kako neke stvari podcrtati, kako dovesti neke nove kompanije, kako pridobiti njihovo povjerenje, kako ih animirati da dođu na ovaj sajam, kako ih poboljšati i prikazati na najbolji mogući način. Dio sajma smo poboljšali i pretvorili u jedan design oriented dio, što ne znači da su to kompanije koje se bave samo dizajnom, nego poboljšanjem samog asortimana, poboljšavanjem u detaljima, poboljšavanjem kvalitete, pristupa i samog nastupa.
Koju vrstu izazova vam je ta uloga donela?
Veliki izazov je zalet u nešto sasvim, sasvim novo, jer poboljšati jednu društvenu strukturu je jedna jako odgovorna i teška stvar, ali nadam se da smo uspeli poboljšavajući druge, poboljšati i sebe. To je jedna velika odgovornost, a izazov enorman. Ne mogu to stvarno ni opisati.
Da li ste se u pripremi ovogodišnjeg sajma susreli sa brendom za koji niste znali?
Pošto smo selekciju odnosno pripremu sajma vršili jako dugo i, u biti, animirali apsolutno sve firme koje poznajemo, nemam nepoznanica. U hale smo doveli firme koje poznajemo.





Šta je za vas iznenađenje u ovogodišnjoj selekciji?
Iznenađenja nema među firmama, možda samo potvrda kvalitete. Iznenađenja ima među mladim dizajnerima.
Kakav je vaš pogled na lokalnu industriju nameštaja, pogled iz, takoreći, drugog ugla?
Pogled iz drugog ugla (smeh). Drago mi je da ste to pitali. Sebe smatram dizajnerom strancem, a stranac je u biti onaj koji djelom gleda na problem s jedne druge perspektive, s druge točke, nije u jezgru nego je u orbiti. Iz te orbite vidim neke apsolutno svjetle točke koje sijaju u tom centru, i nekako sam optimističan, i znam da ne samo u Srbiji nego i u celom regionu postoje firme koje se žele poboljšati. Neke su se već odavno i poboljšale, a neke će zahvaljujući dizajnerima i stručnim ljudima biti u budućnosti poboljšane.
Zanimljivo je što izložbom Mladi dizajneri, pružate priliku da se mladi, koji još nisu ušli na tržište susretnu sa proizvođačima. Kako vi gledate na to, odnosno ima li to veže sa edukacijom na tom polju?
Edukacija je konstantna, i dizajner koji je sazrio se treba cjeli život educirat. Ova izložba Mladi dizajneri, je izložba dizajnera ili ja bih se usudio reći projektanata, jer mislim da su dizajneri pre svega projektanti, ljudi koji praktiraju, misle i imaju određene kriterijume. Oni su djelom već formirane ličnosti, i osobe koje imaju neke svoje vlastite produkcije, ili rade za druge, ozbiljnije firme. Nastojali smo probrati, najbolje, prvo smo pozvali najbolje i jako puno ih se odazvalo, malo njih nije. Ovo je super prilika. Oni nisu na istom mjestu, jer razdvojeni su halama, ali dosta je da se prošetaju do Hale 3, i da kontaktiraju te iste proizvođače koji prepoznaju dobru ideju, i prepoznaju kvalitet.
Ove godine se na sajmu pojavljuje i IKEA, a uskoro i na tržištu. Da li mislite da će to uticati na lokalno tržište, i na koji način?
Zanimljivo pitanje. Nemam ništa protiv Ikeae, ne mislim da je to demokratizacija dizajna. Mislim da je to preobličavanje nekog društvenog ukusa, to da. Ali to neće imati nekog velikog uticaja na veliki broj ljudi, jer Ikea ima neke drugačije kriterije od design oriented kompanija iz regiona. Kvalitetom malo odstupa. Mislim da je Ikea napravljena za dobnu grupu koja je malo mlađa, koja se često seli i mjenja svoj habitat. Taj Ikea komad, vi obično ne nosite iz mjesta u mjesto, to je barem svjetski standard, dok neki ljepi komad nameštaja, koji je možda čak imala i vaša baka, ili koji ćete uspeti kupiti na ovogodišnjem sajmu, ako je kvalitetno napravljen, mislim da je za vjek i vjekova, i mislim da će biti u stanju da podnese tu neku patinu koja će možda poboljšati, i doprineti na vrijednosti i estetici. Ne smatram da Ikea ima negativnu konotaciju za bilo koju privredu pa tako i za srpsku, dapače, može samo doprineti da se ta neka estetika poboljša.
Sajam nameštaja traje već dva dana, kakvi su prvi utisci?
Utisci su pozitivni, preumoran sam da bih odgovorio na ovo pitanje, najbolje mi ga postavite za četiri pet-dana kad se naspavam (smeh). Ali bilo bi mi drago da ljudi dođu na beogradski sajam, pa da sami imaju svoje kriterije i donose svoje odluke, to mi je draže nego da slušaju mene koji više nemam šta reći jer sam mrtav umoran (smeh).
Slični članci:
- Razigrani mediji i arthouse igre na pop-up izložbi A MAZE. x Playing Narratives
Razigrani mediji i arthouse igre na pop-up izložbi A MAZE. x Playing Narratives
U galeriji Grafički kolektiv, u četvrtak 16. novembra u 19 h otvara se jedinstvena izložba berlinskog festivala A MAZE., sa deset “arthouse” video igara autora iz Holandije, Nemačke, Južne Afrike, Francuske, Danske, Kanade i SAD. Izložba je deo programa Playing Narratives, i biće otvorena do 25. novembra.
- SOFI u Beogradu: Prirodni sastojci u dodiru s kamenom
SOFI u Beogradu: Prirodni sastojci u dodiru s kamenom
Pričali smo sa Draženkom i Goranom koji stoje iza ovog brenda - šta se to promenilo od kada smo se prvi put sreli, kao i koji su im planovi za dalje. Pričali smo i sa studiom Autori, o konceptu enterijera za Sofi radnju, o kamenu, bojama i usklađenosti materijala.
- Mali umetnički prostori su temelji svake kulturne scene
Mali umetnički prostori su temelji svake kulturne scene
Klub Kvaka 22 u zajedničkom projektu sa 4 slična skluba iz ovog dela Evrope.
- Bajsom na posao: uživanje, zdravlje, brzina i ušteda
Bajsom na posao: uživanje, zdravlje, brzina i ušteda
- Sto kao polje za igru – Boya porcelain
Sto kao polje za igru – Boya porcelain
Sa Bojanom Brkić smo jednog kišnog jutra razgovarali o njenom brendu, o porcelanu i životu u ritmu otkucaja srca.
- Robna kuća Beograd: Mesto lepih uspomena
Robna kuća Beograd: Mesto lepih uspomena
Sa Marijom Šehanović koja stoji iza Robne kuće Beograd razgovarali smo o vintage modi, održivoj modi i o tome kako se osećamo pri kupovini.
Lajkuj: