Da li imate preko 18 godina?

Black Box spaja prirodu i umetnost: Berlin, Rijeka i Beograd u zajedničkoj misiji

Mikser festival podstiče mlade stvaraoce na novi energetski ciklus stvaranja i optimizma.

Autor:

Umetnički konkurs BLACK BOX Mikser Festivala i Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu spojiće ove godine prirodu i umetnost, sugerišući i festivalskim sloganom “Zagrljaj” da je priroda postala neizbežni agent pozitivnih društvenih promena.

Nakon godine velikog usporavanja uzrokovanog globalnom pandemijom, Mikser festival podstiče mlade stvaraoce na novi energetski ciklus stvaranja i optimizma. Inspirisani nemačkim filozofom Ernstom Blohom i njegovim književnim delom “Princip nade” Mikser poziva autore da semantičko tumačenje utopije u kojem “princip nade” predstavlja preduslov kreiranja bolje budućnosti iskoriste kao polaznu tačku u promišljanju svojih konkursnih rešenja i daju svoju interpretaciju odnosa pojmova utopije, nade, stvarnosti i budućnosti.

Pored toga, Black Box povezao je i tri grada u zajedničkoj misiji – Beograd, Berlin i Rijeku s obzirom na to da ovogodišnji stručni žiri čine: Marko Lađušić, vajar, profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, autor projekta, Ervin Dubrović, istoričar umetnosti, direktor Muzeja grada Rijeka, Denis Leo Hegić, kustos osnivač Supermarket Lab i direktor MON Museum of Now Berlin, Fiona Sinđelić Stefanović, dizajnerka, kreativna direktorka Supermarket Lab Berlin, Maja Lalić, arhitekta, kreativna direktorka Mikser festivala i Jelena Pavlović, producentkinja i rediteljka, pobednica konkursa Black Box 2020.

U javnom otvorenom prostoru ambijenta kompleksa Zornića kuća nadomak Beograda individualne umetničke intervencije će kroz proces kolektivnog rada na razvoju konkursnih ideja biti međusobno povezane u sistem intervencija i činiti jedinstvenu umetničku celinu.

“Umetnici se u javnom prostoru mogu izražavati zaista na mnogobrojne načine – počevši od tradicionalne skulpture, prostornih instalacija, street arta, muralizma ili performansa, pa sve do oblikovanja urbanih prostora, dizajna urbanog mobilijara, arhitekture ili osvetljenja. Umetnost u javnom prostoru daleko je više podložna kritici društva jer je uključena u svakodnevni život. Svi mi postajemo njena publika, bez odlaska u muzej, pozorište ili galeriju. Dakle, ona ima mogućnost da komunicira sa širom publikom i različitim slojevima društva što jeste njena prednost i umetnici treba da budu svesni tih razlika”, kaže Fiona Sinđelić Stefanović.

“Javni prostori su veoma važni zbog svoje vidljivosti, vlast ga koristi oduvek u svrhu vlastite afirmacije, postavljanjem spomenika i drugim uređenjima koja su u skladu sa postavljenim normama. Umetnici su uvek nalazili mogućnosti da idu ili kroz institucije sistema ili čak protiv njih  pokažu svoj rad, talent i ideje. Posebno mladi autori su kroz subverzivne načine izlagali svoje radove, murale, grafite i instalacije. Vremenom takve akcije se postale i prihvatljiv način angažovanja umetnika, tako da izlazak iz galerije je dobar način da šira populacija dobije informacije o umetničkom stvaranju. Aktualnost teme uvek ide uz rad na otvorenoj sceni, posebno kada govorimo o angažovanoj umetnosti, umetnici prate sve savremene tokove društva i reaguju na njih”, dodaje Marko Lađušić.

Radovi odabrani na konkursu biće postavljeni u okviru kolektivne izložbe “Black Box: Princip nade” na Mikser festivalu 2021. godine, od 26. do 28. maja i nakon festivala ostaće izloženi kao deo stalne kolekcije kompleksa Zornića Kuća.

Šta su najveći produkcioni izazovi u vremenu pandemije?

Maja Lalić: “Koliko god da su izazovna ova vremena, ovogodišnje i prošlogodišnje izdanje Black Boxa su nam jako važni jer obezbeđuju kontinuitet i trajanje, a pre svega platformu za mlade ljude, za njihove ideje. Daju nadu, baš kao što je i tema ovogodišnjeg festivala, da u ovom obeshrabrujućem ambijentu u kome se svi nalazimo sačuvamo svetle vizije”.

Fiona Sinđelić Stefanović: “Najveći izazov svake umetničke produkcije jeste kako da pomiri vizije umetnika i kustosa, sa raznim ograničenjima koja se neminovno javljaju, u vidu budžeta, zakonskih regulativa, prostornih ili drugih ograničenja. Produkcija ima zadatak da bude kreativna i konstantno pronalazi načine da uspešno prevazilazi prepreke, praveći kompromise koji su prihvatljivi svima i ne ugrožavaju umetničko delo kao takvo”.

Jelena Pavlović: “Vreme kriza i jeste vreme najvećih izazova. Kakve god i kolike god da su to težine, to za umetničku produkciju znači da će doći do povezivanja i do pokušaja nalaženja novih produkcionih rešenja. Ovo je, po mom mišljenju, vreme produkcionog reprogramiranja, osmišljavanja, preplitanja, insistiranja, transformisanja, ali isto tako i originalnosti i autentičnosti, spajanja digitalnog i analognog. Umetnička produkcija se i pre pandemije suočavala sa izazovima, ali verujem u pobedu optimizma i talenata, u upornost i u to da ćemo izaći sa još širim idejnim okvirima”.

Jelena Pavlović

Šta je za vas “princip nade”?

Fiona Sinđelić Stefanović: “Bloh u svom delu “Princip nade” razmatra ljudsku prirodu i tok života, pri čemu, zaključuje da je čovek “biće nade”. Mi smo trenutno suočeni i lokalno i globalno sa teškim okolnostima koje nas guše fizički, egzistencijalno i mentalno, dok Mikser i “Black box” pozivaju umetnike da delaju, artikulišu svoje misli i osećanja, i inspirišu širu publiku principom nade i ličnom porukom – gde i kako je oni pronalaze? Moj princip nade je ideja konstantne transformacije, koja se nameće kao odgovor na tendencije vremena i okoline. Transformacija – kao osnovni vid napretka.”

Marko Lađušić: “Nada je utemeljena u pozitivnoj emociji da idemo dalje, nekako uvek posle loseg iskustva tražimo izlaz i u tom smislu želimo da sačuvamo ljudskost, emociju i bliskost. Ostavili smo široko polje umetnicima da stvore veze u odvojenosti koja se nameće u realnom vremenu.  Black Box platforma omogućava demokratiju izraza u interesovanjima i obrazovanju autora tako da sam siguran da ćemo dobiti mnogo dobrih ideja za komunikaciju i empatiju koje smo često gubili u ovom strahu za golu egzistenciju.”

Marko Lađušić

Koji je vaš savet za mlade umetnike na ovim prostorima?

Fiona Sinđelić Stefanović: “Umetnost koja je generisana “na silu”, koja je svesno kopirana, ili neiskrena ima velike šanse da bude “kratkog daha”. Autentičnost, hrabrost, doslednost i spremnost da se nosi sa pozitivnom i negativnom kritikom, su odlike koje su po meni bitne za svakog umetnika. Marketing i samopromocija, gde ogromnu ulogu danas igraju internet i društvene mreže, jesu takođe bitne stavke kojima se mnogi umetnici nerado posvećuju i često ih zamemaruju, a koje ih mogu dodatno istaknuti i doneti im veći vizibilitet.”

Fiona Sinđelić Stefanović, foto: Jelisaveta Ivković

Marko Lađušić: “Fokus na istrajnosti je primaran u održivosti umetnicke prakse. Donošenje odluka je najvažniji moment u razvoju svakog autora, bez stava nemamo šansu da se sačuvamo, prosto ulazimo u haos iz kojeg ne možemo izaći. Balkane moj, što bi Štulić rekao, večito prokletstvo različitih uticaja, istok – zapad, zapad – istok i tako u nedogled. Ovde su ljudi okoreli individualci jer ne veriju u sistem koji ih je skoro uvek izdao za razliku od skandinavskih zemalja gde ljudi mnogo više veruju u sistem vlasti. Upravo taj individualizam daje vitalnost sceni, a način zivota često spaja sve umetnike sa ovih prostora.”

Jelena Pavlović: Poručila bih, u skladu sa našom Black Box temom, da ne gube nadu čak ni u najtežim okolnostima kakve su trenutne, u uslovima globalne pandemije koja nas je zadesila. Nadam se da im Blohova filozofija može biti inspirativna s obzirom na to da je  u svom “Principu nade”, analizirajući probleme ljudskog postojanja, Bloh svet posmatrao kao ekeperimentalni prostor i kao uvek otvoreni sistem. On takođe kaže da ljudi treba da veruju da su sposobni da stvore bolji svet. Umetnici na ovim prostorima ipak trpe razne zagušljivosti i vrlo često im je tesno, što je i razumljivo, ali možda baš i taj grč može nekad biti razlog za otvaranje novih izazova i novih snaga za stvaranje. Black Box će i ove godine biti veoma podsticajna kreativna platforma za osnaživanje i podršku ne samo umetničkih individualnih izraza nego i kolektivnih ideja. Blohov “Princip nade” biće osnova za interpretiranje raznih aspekata savremenog društvenog konteksta i biće veoma uzbudljivo videti kako umetnici na tu temu promišljaju”.

Konkurs je otvoren do 11. aprila 2021. godine. Rezultati konkursa će biti objavljeni 15. aprila na web stranici www.mikser.rs i društvenim mrežama organizacije Mikser. U periodu od proglašenja rezultata do početka Mikser festivala izabrani autori će učestvovati razvojnim radionicama u saradnji sa kustosom i mentorima projekta.

Na umetnički konkrs se možete prijaviti popunjavanjem elektronskog formulara dostupnog http://formulari.mikser.rs/blackbox-2021/.

Projekat Black Box nastao je 2015. godine u saradnji Mikser Festivala i Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu kao platforma za podršku razvoja mladih  autora iz oblasti likovnih umetnosti i prezentacije njihovog stvaralaštva u najširoj javnosti. Stručni žiri koji čine afirmisani umetnici i edukatori iz čitavog regiona, na osnovu aktuelne teme konkursa bira autore koji će se predstaviti u okviru kolektivne umetničke instalacije na Mikser festivalu. Cilj projekta je ukazivanje na problematiku koja okupira mlade stvaraoce u savremenom društvenom kontekstu, njihovo osnaživanje da se javno izraze i svojim vizijama doprinesu rešenju društvenih problema, te unapređenju života u zajednici.  

Lajkuj:

Ostavite komentar:

Slični članci: