Bajsom na posao: uživanje, zdravlje, brzina i ušteda
Udruženje građana “Ulice za bicikliste” počelo je kampanju #BajsomNaPosao kojom poziva Beograđane i Beograđanke da isprobaju alternativne i održive vidove transporta. Kampanja je namenjena svim pojedinicima u gradu Beogradu, ali i biznis zajednici i posebno kompanijama koje na bilo koji način podržavaju zaposlene da na posao ne dolaze automobilom. U sklopu kampanje biće urađeno i istraživanje o načinu transporta građana na posao i sa posla. Svi zainteresovani sugrađani upitnik mogu popuniti na sajtu kampanje https://bajsomnaposao.rs/ gde se nalaze i sve informacije o projektu.
U okviru inicijative udruženje biće održana i zajednička biciklistička vožnja “Bajsom sa posla” od Novog Beograda do Dorćola u četvrtak, 20. oktobra od 17 časova. Vožnja će biti završena u Dorćol Platz-u gde će biti održan kasni muzički matine.
Razgovaramo sa članovima ovog udruženja Jovanom Radovanović i Nikolom Petkovićem, inicijatorom kampanje.
Šta su najveće koristi ukoliko koristimo bicikl za odlazak na posao, kako individualno, tako i za zajednicu i životnu sredinu?
Preporuke zdravstvenih organizacija su da je jedan sat fizičke aktivnosti dnevno sasvim dovoljan da se ljudi osećaju dobro i zdravo. To je pogotovo bitno za mentalno zdravlje koje nam je generalno narušeno u vremenu nakon COVID izolacija. Pošto su zahtevi za poslovnom efikasnošu sve veći, zaposleno stanovništvo teško dolazi do tog jednog sata koji bi izdvojili na svoje zdravlje, dobra vest je da mogu da vežbaju dok se prevoze do posla, što je u proseku upravo to vreme — pola sata do posla, plus pola sata nakon posla.
Dokazano je da je, za putovanja do 5 km, bicikl brži od automobila.
Osim toga što je zdraviji i što ćete brže stići do posla, dok vozite bicikl ne zagađujete okolinu, a štedite jer nemate troškove goriva, parkinga, registracije, tehničkog pregleda, i eventualnih kazni ukoliko ne poštujete propise.
Bajsom ćete lakše otići na pijacu, uveče u grad, na piće, u pozorište. Ako krenete bajsom do posla koji je na Novom Beogradu, možete se provozati i do Zemunskog keja, ili svratiti do Ade da obrnete koji krug. Sve to možete i kolima ali uz mnogo više organizacije i stresa.

Foto: Andreja Marković
Da li možete da nam nabrojite neke primere iz sveta kako su neki gradovi uspeli da povećaju broj biciklista u saobraćaju?
U većini gradova u Evropi su usvojene strategije razvoja mnogo ranije kako bi sada stigli da prebroje povećanje biciklista. Bolje je da pričamo o tome šta to drugi gradovi rade sada da bi zabeležili veći broj biciklista za godinu, tri, pet. Nakon što je pandemija Korona virusa dovela do zatvaranja, stotine gradova su rekonfigurisale svoje ulice sa ciljem da olakšaju hodanje i vožnju biciklom. Nakon što se karantin završio, ove mere su se pokazale toliko uspešne, da se gradovi širom Evrope klade upravo na to da će bicikl voditi oporavak građana u budućnosti.
Pariz je uvođenjem pop-up biciklističkih staza, tzv. korona-pista, povećao udeo biciklista na 70% i time otišao najdalje u reakciji na pandemiju. Samo ove godine su “popešačili” 114 ulica u blizini škola time što su dozvolili prolaz samo pešacima i biciklistima, sa ciljem da smanje zagušenje i poveća pristupačnost školama.
Šta su najveće prepreke i poteškoće koje sprečavaju da imamo više ljudi koji svakodnevno koriste bicikl kao prevozno sredstvo?
Za bezbednu vožnju bicikla i masovnu upotrebu, potrebna je adekvatna saobraćajna infrastruktura, odnosno biciklističke staze koje su fizički odvojene od kolovoza. Te staze bi umnogome značile kako biciklistima, tako i roditeljima sa dečjim kolicima, rolerašima, trotinedžijama i osobama sa hendikepom.
Beograd ima volju da izgradi biciklističke staze, ali to rade samo nominalno kako bi se donatorima predstavili da brinu o životnoj sredini, a suštinski ne grade mrežu povezanih staza.

Foto: Andreja Marković
Da li podjednako ohrabrujete ljude da koriste, da tako kažemo, tradicionalni bicikl i predaliraju i da koriste električni bicikl?
Naravno. Električni bicikli su veoma korisni za putovanja koja su duža od 5km. Pored toga, Beograd je brdovit, a elektro bajs će vam pomoći da savladate te prepreke i na posao dođete odmorni i suvi.
Da li mislite da bi subvencije za kupovinu bicikla pomogle da ih imamo više na ulici, tj. da mnogo više nas na posao ide koristeći dvotočkaša?
Subvencije bi rešile jedan deo problema a to je da određen broj građana zapravo nema bicikl. Beograd je pokenuo šemu subvencinisanja kupovine domaćih bicikala, ali je iznos koji se dotira jako mali — 5.000 dinara. Dobra ideja bi bila da na subvenciju koju isplaćuje grad, dodatni deo isplaćuje firma poslodavac. To nam je plan za buduće zagovaranje u okviru inicijative #BajsomNaPosao kojom bismo uspostavili saradnju između poslovne zajednice i gradske uprave. Poželite nam sreću.
Koliko je važno poštovanje propisa, jer smo svedoci da ih ljudi koji voze bicikl ne poštuju u dovoljnoj meri, posebno dostavljači koji bicikl koriste kao sredstvo za rad?
Poštovanje propisa je vrlo bitno i potrebno je da ih svi poštujemo. Činjenica je da ishod eventualne saobraćajne nezgode nije isti ukoliko tu nezgodu prouzrokuje vozač automobila, odnosno biciklista. Posledice su mnogo veće ukoliko je nezgodu izazvao automobil, jer je njegova snaga neuporedivo razornija od snage bicikla. U tom smislu, potrebno je prilagoditi propise koji su pisani za vozače automobila, a samo preslikani za bicikliste. Adekvatna biciklistička infrastruktura i smanjenje broja automobila u gradu bi povećalo broj biciklista i stvorilo uslove za siguran boravak ljudi na ulicama. Time bi se rešila većina problema koji nastaju usled nepoštovanja propisa.

Foto: Andreja Marković
Kada govorimo o beogradskim opštinama ili delovima grada, koji su najpogodniji za vožnju, a gde su potrebna ozbiljnija ulaganja u smislu infrastrukture?
Novi Beograd je ravan i ima dosta bici staza, ali se one slabo održavaju, pa je ponekad i pored postojanja staze sigurnije voziti po kolovozu, iako je to suštinski saobraćajni prekršaj.
Svi ostali delovi grada su upitni. Dorćol ima najveći potencijal za razvoj bici traka i staza, i u tom smislu je potrebno određeni broj jednosmernih ulica prevesti u dvosmerne za bicikliste, što je dobra praksa u svetu.
Rekonstrukcija Bulevara Partijarha Pavla koji bi povezao Rakovicu sa ostatkom grada mora sadržati staze za bicikliste. Osim što bi služila za svakodnevni prevoz, ta staza ima i rekrativno-turistički potencijal.
Voždovački Bulevar Oslobođenja ima bici-traku koju je potrebno fizički odvojiti od ostatka kolovoza tzv. bamperima.
Ceo Vračar bi bilo idealno pretvoriti u zonu 30, i instgrisane pešačko-biciklističke ulice u kojima je dozvoljen prolaz GSP vozilima.
Šta je krajnji cilj vaše kampanje i na šta će se vaše aktivnosti fokusirati u budućnosti?
#BajsomNaPosao je dugoročna incijativa usmerena na saradnju biciklističke zajednice sa poslovnim svetom kako bismo zajedno motivisali sto više pojedinaca da u prevozu do posla koriste održive vidove transporta, pre svega bicikl i elektro bicikl, ali i trotinet, javni gradski prevoz i naravno — svoje noge.
Nakon istraživanja biciklističke zajednice u Beogradu, planiramo da inicijativu proširimo na celu Srbiju.

Foto: Andreja Marković
—
Cilj pokreta #BajsomNaPosao je podizanje svesti o neophodnosti unapređenja biciklističke infrastrukture u širem radnom okruženju, a time i povećanja broja zaposlenih koji za prevoz do posla koriste održive vidove transporta.
—
Ovaj projekat omogućen je uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), u okviru projekta „Aktivni građani – bolje društvo“ koji realizuje Beogradska otvorena škola.
*naslovna fotografija: Bogdan Spasojević
Tagovi:
Slični članci:
- Ponesi svoj projekat – MAIN Architects
Ponesi svoj projekat – MAIN Architects
Upravo ta stvaralačka raznovrsnost, razmena kreativnosti i profesionalnih znanja je “više dobro” ili može se reći “svima dobro”.
- Susret ili sva lica ljubavi
Susret ili sva lica ljubavi
Sa autorkom Marijom Strajnić pred premijeru njenog prvog filma.
- Nije dovoljno biti politički odgovoran i svestan pozorišni stvaralac
Nije dovoljno biti politički odgovoran i svestan pozorišni stvaralac
Tomas Ostermajer o Neprijatelju naroda, Bitefu, pandemiji...
- Mali umetnički prostori su temelji svake kulturne scene
Mali umetnički prostori su temelji svake kulturne scene
Klub Kvaka 22 u zajedničkom projektu sa 4 slična skluba iz ovog dela Evrope.
- Šta nam govori izložba “Snimci: Studija za film” umetničkog dua Doplgenger
Šta nam govori izložba “Snimci: Studija za film” umetničkog dua Doplgenger
Naivnost pogleda Jugoslovena koji su radili u zemljama Nesvrstanih.
- Luka Ivanović ili Odakle dolazi zvuk
Luka Ivanović ili Odakle dolazi zvuk
Kako se otkriva muzika, kako se kanališu opsesije…
Lajkuj: