64. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu: zaustavljeno vreme
O Sajmu kao prostoru i podlozi, o dominantnoj ideologiji i o popustima; o Hali 1, džemovima, sveštenicima i ljudima koji ne odustaju od svojih spiskova. Naposletku, i o knjigama.
Ruski teoretičar i književni kritičar Viktor Šklovski se dosta bavio neraskidivim odnosom percepcije i vremena. Veoma uprošćeno, on kaže kako mi osećamo da nešto toliko apstraktno kao što je vreme protiče zbog toga što uspevamo da uočimo promene u detaljima koje percipiramo. Koliko god dugo gledali u nešto što se ne menja, mi nećemo imati pojam o vremenu provedenom u tom gledanju. Moja poseta ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu je bila u znaku potvrđivanja ove teorije Šklovskog. Sve je bilo identično kao prošle godine. Ili bilo koje druge, unazad ko zna koliko. Da, naravno, menja se zemlja-gost (ove godine je to Egipat), neke izdavačke kuće promene brending i dizajn štanda, od kojih se neki malo prošire a neki malo skupe… Popusti su identični i knjige iz prošlogodišnjih, pretprošlogodišnjih i ko-zna-koje-godišnjih produkcija brišu se i vade iz memle skladišta, a haški optuženik vojvoda Šešelj i dalje jednolično zamišljeno i ozbiljno nadgleda izdavače sa ogromnog postera pod kupolom Hale 1.
Da će ovaj Sajam što se tiče kategorije vremena i plovnosti kroz nju biti fokusiran na uzvodnost, dakle na kretanje ka izvoru, dalo se zaključiti po govoru književnika Milovana Vitezovića koji je otvorio ovu manifestaciju. U njemu je naš pisac istakao da je „Sajam knjiga vrhunac proslave osam vekova Srpske pravoslavne crkve, srpske književnosti i srpske državnosti“, prenosi N1. Malo je čudno da se najveća manifestacija ovog tipa u jugoistočnoj Evropi, kako se ističe na sajtu Sajma, i koji traje bezmalo šest i po decenija, ispostavlja samo kao završni događaj obeležavanja godišnjice jedne religijske organizacije. Međutim, sa nepostojećim protokom vremena o kojem smo govorili, to je očekivano. Moderna srpska književnost je u deficitu sa delima koja uspevaju da relevatno progovore o položaju pojedinca u savremenom srpskom društvu, kao i o trajektorijama kretanja tog društva i njegove dominatne ideologije. Ali Vitezović sa pozicije predsednika Udruženja književnika Srbije takođe je u svom govoru uveravao da ćemo uspeti da vratimo 5.000 srpskih srednjovekovnih rukopisa. Ko zna, možda u nekom od njih piše nešto o našem tranzicionom trenutku koji neuspešno pokušavamo da dešifrujemo već decenijama. To nije nemoguće ako poverujemo da mi u vodi vremena stojimo kao da stojimo u parteru sajamske Hale 1 – zbunjeno, dezorijentisano i skoro nepokretno.












Direktor Međunarodnog sajma knjiga u Kairu Haitam Al Haj Ali je u ime zemlje gosta Egipta na ceremoniji otvaranja Belgrade Book Fair-a istakao da je knjiga putokaz za početak saradnje dve zemlje u oblasti kulture, kao i da je „književna razmena oslonac za izgradnju trajne komunikacije između dva naroda“. Ali lako je to tvrditi čoveku koji stoji iza organizacije najvećeg arapskog književnog sajma koji ima između jednog i dva miliona posetilaca svake godine (ovaj naš oko 200.000), a 2006. je bio drugi najveći sajam na svetu, odmah iza frankfurtškog. Ono što gospodin Al Haj Ali možda ne zna jeste da je na Balkanu knjigama teško preći granice zemalja koje su nekada bile u istoj federaciji, a kamoli da stignu na drugi kontinent. Istini za volju, u Hali 4 hrvatsko Ministarstvo kulture i njihova Zajednica nakladnika i knjižara ima simpatičan štand na kojem se mogu naći naslovi iz savremene „komšijske“ produkcije, ali da li je to dovoljno? Knjige ne putuju po regionu, i ako zaista služe za „izgradnju trajne komunikacije“, onda su naše regionalne veze u stalnom prekidu.
U Hali 4 sam zalutao među štandove na kojima se prodavala odora za sveštenike, ili sokovi, vina i džemovi iz srpskih manastira, ili jedan štand na kome je neki čovek svirao frulu, a na drugom je nekakva Nezavisna asocijacija “Svi za Kosmet” prodavala (valjda) svoje kraft pivo… Tu je bilo na mestu postaviti sebi pitanje da li sam na Sajmu knjiga ili Sajmu obeležavanja osamstote godišnjice SPC-a.
Međutim, ako se vratimo na teoriju Šklovskog sa početka teksta, za mene to jesu de facto bile promene u perceptivnim detaljima koje su govorile da se nalazim u 2019. i da je startovao novi Sajam, verski i nacionalno osvešćeni. Ali kakav god bio, i dalje je miran, kulturan i gospodski.
I nije kao onaj u Kairu, na kome su, recimo izbili studentski protesti 2000. godine, zbog prisustva knjiga za koje se smatralo da vređaju Islam, a 2005. su uhapšeni novinari zbog optužbe da su tokom sajamskih događaja širili anti-državnu propagandu pomoću socijalističkih knjiga. Ali mi ne volimo takve sajmove. Već onakve na kojima se dokazuje da vreme, „lenjo i nagojeno“ napisao sam jednom, može biti zaustavljeno.




Takođe možemo biti sigurni u još jednu stvar – vratiće se kupci. “Ljubitelji književnosti”. Konzumenti izdavačkih proizvoda. Zbog njih ovaj Sajam i postoji. Kao i u marketima gde postoje oni famozni “pipači hlebova”, tako postoje i “pipači knjiga”. Oni bi da ispitaju koricu, naslov, blurb, biografiju, da vide valja li taj povez, kako knjiga izgleda “unutra”, hoće li izdržati čitanje a da se ne raskupusa, kakav je papir… I naravno sajamski popust. Među njima postoji jedna grupacija čijoj disciplini se ja divim. To su oni posetioci Sajma koji imaju stroge, precizne spiskove i ništa van njih ih apsolutno ne interesuje. Nema te trgovačke slatkorečivosti i “žvake” za mušterije koja se njima može prodati. Neki vas belo gledaju i bezizražajno sačekaju da otpojete ono svoje “Dobar dan, izvolite, da li mogu da vas zainteresujem za naš novi naslov…” Drugi samo pred vašim licem načine odričan zamah otvorenim dlanom. Onda izvade svoj pažljivi spisak, izdeklamuju vam šta im sa njega nedostaje, plate, pokupe robu i napune svoje kofere ili one pijačne torbe (obe stvari su uvek na točkićima, razume se) i odjezde dalje kroz zagušljiv i ustajao vazduh Sajamskih hala, podgrejan nemilosrdnim veštačkim osvetljenjem. Oni knjige nabavljaju jednom godišnje, na Sajmu sakupe zalihe i narednih dvanaest meseci ništa ne kupuju od knjiga. Odajem počast njihovoj pametnoj disciplini.






Posetio sam sajam u ponedeljak, čekao sam kraj radnog dana i skupljao materijal za ovaj tekst. Poznanici iz izdavačkih kuća žalili su se na “slab ponedeljak”. Naime svaki dan sajma ima svoju mitologiju, a svaki ponaosob se uvek upoređuje sa prethodnim godinama. Nedelja i otvaranje očekivani. Ponedeljak, rekosmo, slab. Utorak – videćemo. Ali čitalačka publika poseduje određenu vernost i izlagači znaju da mogu da računaju na nju, uprkos lepom vremenu ovog toplog oktobra koje im ne ide na ruku. “Polako, doći će kasnije tokom nedelje, sad još piju kafu po baštama da iskoriste ove sunčane dane…”, kažu neki. Doći će i taj grozomorni “školski dan”, kad se osnovci puni snage i bez dinara u džepu budu razmileli po uličicama sajma. Iz godine u godine raste ponuda namenjena u pravo njima u vidu digitalnih udžbenika, sa animacijama i interaktivnim softverima koji učenje treba da im učine zanimljivijim. Što je eufemizam za bitku koju tradicionalne obrazovne metode ubrzano gube pred omasovljenjem i dostupnošću mobilnih telefona, tableta i interneta. Već neko vreme, reklo bi se, deci nisu dovoljni šareni, lepo dizajnirani, modernizovani udžbenici. Učenje mora da izgleda kao igranje video-igrice, a njihov avatar ne dobija ocene po razredima, nego prelazi nivoe. Ovakve tendencije se zovu gamification, i ko ih ne prihvati, propašće.
U svakom slučaju, kad smo kod popusta, evo i nekoliko mojih favorita na koje vam predlažem da obratite pažnju. Naravno, ukoliko već nemate neki od onih gvozdenih spiskova na kojima nema mesta za improvizaciju.
Probna faza, Tomas Pinčon (Laguna) – 1399/699 RSD
Kao i svaki njegov, ovo je neobičan roman Tomasa Pinčona u kojem se bavi fenomenom interneta sa početka dvehiljaditih, a kroz detektivsku priču sa junakinjom Maksinom Tarnou u njenom centru, a kriminalcima, drogom, blogerima & hakerima svugde oko tog centra.
Moć/mediji/&, priredili: Jovan Čekić i Jelisaveta Blagojević (FMK) – 1295/770 RSD
Ovo je zbornik teorijskih radova koji se filozofski bave fenomenima savremenog sveta i uticaja novih oblika medija na njega, a spisak autora je fascinantan: Žil Delez, Feliks Gatari, Dona Haravej, Džudit Batler, Peter Sloterdijk, Slavoj Žižek itd.
Smrt Zeke Manroa, Nik Kejv (Arete) – 880/650 RSD
Poznati Kejvov roman, savremena egzistencijalistička priča o koliziji sveta dece i sveta odraslih, govori o putujućem trgovcu koji “pati” od svih mogućih poroka i zavisnosti, živi svoj život u totalnom rasulu, a sve će se iz temelja promeniti kada postane samohrani otac.
Najplavlje oko, Toni Morison (Darma Books) – 880/570 RSD
Ovaj roman afro-američke nobelovke koja nas je zauvek napustila ove godine govori o periodu Velike depresije u Sjedinjenim Državama i rasnim problemima sa kojima su se crnci i crnkinje susretali u tom teškokm periodu.
Spisi i razgovori, Mišel Fuko (Fedon) – 2800/1900 RSD
U ovoj knjizi vas čeka petnaest Fukoovih tekstova u kojima se na njemu svojstven, originalan i neponovljiv način bavi tumačenjem Ničea, Kanta, odnosom istine i moći, poststrukturalizmom itd.
Nesavršen vrt, Cvetan Todorov (Geopoetika) – 560/400 RSD
Todorov je u ovoj knjizi propitivao stanje i formu savremenog humanizma, duboko zainteresovan za sudbinu slobode u modernom vremenu kojoj podređujemo i koja oblikuje naše živote.
Evropska krajnja desnica, Jovo Bakić (CLIO) – 2640/1800 RSD
Ovo je knjiga koja je našoj javnosti dobro poznata, što zbog svoje skorašnje promocije koja je podigla prašinu, što zbog njenog autora koji neprestano provocira svojim ispitivanjem socio-političkog trenutka na koji smo osuđeni.
Upotrebe drugog, Iver B. Nojman (Službeni glasnik) – 660/220 RSD
Jedan od najčešćih “drugih” u evropocentričnom geopolitičkom diskursu jeste taj famozni “Istok”, na koji i često bivamo smešteni mi koji živimo u ovom delu Evrope, a ova studija pokušava da obrazloži tu identitetsku kategoriju.
Sabrane priče, Truman Kapote (IPC media) – 990/800 RSD
Sve priče autora kultnog “Doručka kod Tifanija” i “Hladnokrvnog” sada možemo čitati na jednom mestu, a u njima Kapote se bavi temama “u rasponu od južnjačke gotike do šika Istočne obale, od seoske dece do ostarelih pripadnika urbane elite”.
Viktor Frankl, više naslova (Kontrast izdavaštvo) – 630 RSD
Kontrast izdavaštvo je počelo da objavljuje knjige slavnog austrijskog psihijatra koji je tokom II sv. rata preživeo čak četiri logora, da bi nakon toga život posvetio leženju pacijenata svojom metodom logoterapije, iliti terapije smislom.
Istočni diwan, Dževad Karahasan (Blum) – 990/880
U ovom romanu postmodernističke, hibridne poetike koji kombinuje elemente krimi, političkog i ljubavnog romana, odvija se zapravo duboka rasprava od raznolikim dimenzijama arapsko-islamske kulture.
Tagovi:
- 64. beogradski sajam knjiga
- Cvetan Todorov
- Dževad Karahasan
- Evropska krajnja desnica
- Istočni diwan
- Iver B. Nojman
- Jelisaveta Blagojević
- Jovan Čekić
- Jovo Bakić
- knjige
- književnost
- Mišel Fuko
- Najplavlje oko
- Nesavršen vrt
- nik kejv
- popust
- Probna faza
- sajam knjiga
- Smrt Zeke Manroa
- Tomas Pinčon
- Toni Morison
- truman kapote
- Upotrebe drugog
- Viktor Frankl
Slični članci:
- All Girls Graffiti Jam 2024 – „Sisterhood“
All Girls Graffiti Jam 2024 – „Sisterhood“
Ovogodišnja tema festivala naglašava solidarnost i podršku među ženama u umetničkoj zajednici i osnažuje naredne generacije da se izraze i zauzmu javni prostor.
- Prvi Međunarodni Street movies festival u Beogradu
Prvi Međunarodni Street movies festival u Beogradu
Festival se održava od 18. do 22. septembra ove godine u Domu Omladine Beograda i MTS dvorani.
- 60. Oktobarski salon: Šta ostaje? / What’s left?
60. Oktobarski salon: Šta ostaje? / What’s left?
Odgovore na ovo, ali i na druga nova pitanja, ponudiće tokom jeseni tri kustoska tima kroz tri kustoska koncepta.
- Retrospektiva filmova Bate Stojkovića
Retrospektiva filmova Bate Stojkovića
Na velikom platnu filmovi „Varljivo leto ’68“, „Кo to tamo peva“, „Maratonci trče počasni krug“...
- Izložba Stefana Unkovića u galeriji Kula
Izložba Stefana Unkovića u galeriji Kula
Na izložbi će biti predstavljen deo Unkovićevog širokog opusa kroz selekciju od preko 120 radova!
- Izbor iz programa 60. Oktobarskog salona
Izbor iz programa 60. Oktobarskog salona
Svi izložbeni prostori 60. Oktobarskog salona otvaraju se u nedelju, 20. oktobra, u 13 sati.
Lajkuj: