Tema ovog teksta biće sažeti presek istorijskog razvoja propagandnog plakata u odnosu na značaj i značenje praznika rada sada i ovde.
Ni danas nije počeo svenarodni ustanak
idu svi na sindikalni prvomajski uranak
Proleteri kao jedan žure do cilja
nozdrve golica miris roštilja
U potoku hladi se par gajbi piva
iz flaša se nateže rakija šljiva
Radničke parole danas nema ko da nosa
i neće se pjevat’ “Bandiera rossa”
Stih iz Pjesme radu
Prvi maj defintiivno predstavlja simboličan datum i označava međunarodni praznik rada. Obeležava se širom sveta u znak sećanja na dan kada je 1886. godine oko 40.000 čikaških radnika, tražeći bolje uslove života, stupilo u štrajk i obustavilo rad. Naime, na mitingu su radnici izneli zahteve za tri osmice (osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja), ali policija je napala radnike, a vođe štrajka osuđene su na smrt. Radno vreme tada je trajalo oko 12 sati, a u nekim fabrikama i po 18 sati dnevno. Tri godine kasnije predstavnici radnika iz celog sveta na Drugom kongresu Internacionale odlučili su da je Prvi maj zajednički praznik svih zemalja, na kojima radnička klasa treba da manifestuje jedinstvo svojih zahteva i svoju klasnu solidarnost.
Uprkos revolucionarnim težnjama na globalnom planu – da se težak položaj radnika promeni – situacija postaje daleko kompleksnija sa pojavom fordizma, vrste industrijskog kapitalizma koji se masovno raširio kao izuzetno uspešan produkcijski model u dvadesetim i tridesetim godinama prošloga veka u Americi, i predstavljao pravu proizvodnu revoluciju. Ovakav oblik društvene organizacije imaće dalekosežne posledice na kasniji razvoj ljudske civilizacije, no, o tome će biti reči nešto kasnije.
Činjenica je da komunisitčka idelogija u pomenutom periodu postaje omasovljeni fenomen. Sovijetska Oktobarska revolucija, kao prva u potpunosti uspešna, predstavljala je trijumfalno otelovljenje levih ideja. U jeku velikog rata, raspada imperijalizma i poptune transformacije demografskih prilika, novi tip društva pokazao se kao preko potreban s obzirom da je bio sazdan na dijametralno različitim principima u odnosu na pređašnje političke sisteme. Dakle, u svojoj biti takva zajednica bila je bazirana na konceptu solidarnosti, klasne jednakosti i kolektiviteta, samim tim modernosti (iako se o tome može polemisati).
Jedan od važnih aspekata temeljite reogranizacije komunističkog društva predstavljalo je i polje kulture. Podstaknuti revolucionarnim idejama avangardni umetnici su pomahnitalo počeli da stvaraju, koristeći se ne samo tradicionalnim medijima slikarstva ili vajarstva već neiscrpno manipulišući filmom, fotografijom i grafičkim dizajnom. Razumljivo, sva moguća sredstva korišćena su u propagandne svrhe. Kazimir Maljevič, Vladimir Tatlin, Varvarova Stepanova, Ljubov Popova, Aleksandar Rodčenko, El Lisicki, Gustav Klutsis, kao i mnogi drugi plodni umetnici, realizovali su neka od najvažnijih ostvarenja (posebno grafičkog dizajna) ne samo u okvirima ruskog umetničkog eksperimenta, več i u kontekstu internacionalnog delovanja avangardnih pokreta. Dakle, produkcija nastala u periodu pre stupanja Josipa Visarionoviča Staljina na čelo Centralnog komiteta KP SSSR, refelektuje neograničenu slobodu i krajnje eksperimentalni pristup, što se znatno menja sa promenom estetske paradigme koja podrazumeva odbacivanje avangarde i aproprijaciju realizma kao žanra dostojnog kolhoznika (seljaka) i proletera. Za razliku od avangradnih plakata iz dvadesetih koji obiluju inovativnim rešenjima obrnute perspektive, kolorističkog kontrastiranja i tipografije, grafički radovi postlenjinovskog Sovijetskog saveza predstavljaju tipizirana rešenja u čijem fokusu su maskuline figure isključivo fokusirane na rad. Simbolička vrednost utemeljenih praznika od godišnje proslave 17. oktobra, Dana revolucije, do proslave 1. Maja, Dana rada, ne jenjava, već poprima gotovo pa mitološki predznak. Celokupno preusmerenje toka ideološke misli se od opšte poletnosti i kolektivnog entuzijazma, pozicionira u kranje totaliranom pravcu konstituisanja kulta ličnost i sveopšte indoktrinacije.
Opšte poznata situacija podele blokova nakon II svetskog rata i supremacija komunizma na području Jugoslavije doprinosi prevođenju sovijetske matrice u domene lokalne umetičke produkcije koja jeste u funkciji propagande. Jugoslovenska verzija soc-realizma se preterano ne razlikuje od matične, sve do 1948. godine i famoznog NE koje je Josip Broz Tito, generalni sekretar KPJ i doživotni predsednik SFRJ, rekao Staljinu. To je podrazumevalo nepristajanje na rigidni sovijetski model, što se znatno odrazilo na liberalizaciju u okvirima javne sfere, samim tim na kulturu i umetnost. Pritom, treba imati u vidu i drugačiju percepiju uloge radničke klase u novim društveno političkim okolnostima; u socijalističkom društvu radnička klasa ima primat, te se prema njoj definiše koncept samoupravljanja i postiže visoka stopa prava svakog građanina. Razumljivo, u posleratnim godinama jugoslovenski plakat najpre veliča Narodnooslobodilačku borbu, te je u celosti u svrsi tvrde propagande. Uporište estetike ranih plakata možemo pronaći u socijalnoj umetnosti Đorđa Andrejevića Kuna i umetničke grupe Život, iz tridesetih godina dvadesetog veka, koja je kao centralnu temu postavljala život običnog čoveka, najčešće radnika. Međutim, razvoj jugoslovenskog plakata u mnogome se definisao i prema sletovima, javnim efermnim spektaklima za čije potrebe su potonji bili realizovani. Jedan od centralnih jeste bio prvomajski Slet (miks vojne i opštenarodne parade). Iako je zadržala status javnog praznika, prvomajska situacija se postepeno menjala sa slabljenjem političkih poruka, te je ubrzo poprimala zabavni karakter fokusirajući se na dokolicu građana.
Raspad SFRJ svaka od država korisiti kako bi ostvarila unapred zacrtane vlastite nacionalističke pobude. Sa ciljem da se nasleđe bivše zajednice što pre razori, donošeni su novi zakoni koji su regulisali sve u skladu sa novim nacionalnim projektom – od državničkih insignija, preko naziva ulica do praznika. Jugoslovenske tekovine nisu u celosti izbrisane, pa je tako proslava 1. Maja na državnom nivou u gotovo svim republikama zadržana. Time dolazimo do savremenog trenutka koji karakteriše relativizacija jugoslovenstva i sećanja na NOB. U skladu sa tim i potentnost političke poruke odnosno konotacije koju praznik rada sa sobom nosi gotovo da je iščezla.
Međutim, nameće se pitanje zašto je taj datum uopšte bitan i šta on nama predstavlja? Ovde se za trenutak možemo vratiti na priču o fordizmu, koji u izmenjenom, mutiranom obliku, neo-liberalnog ili kakvog već, kapitalizma određuje našu egzistenciju i čini nas inertnim i praktično imunim na bilo koji oblik političke borbe. Radnička borba bi trebalo da bude od najveće važnosti za ovo društvo koje na svakodnevnom nivou tone sve dublje i dublje u šizofrenim potezima političke elite – bilo da je reč o rasprodaji državne imovine ili megalomanskim urbanističkim projektima. S tim u vezi, distinkcija između sovjetskih i jugoslovenskih plakata dodatno dobija na važnosti usled aktuelnih stremljenja i politika društava koja su pripadala nekadašnjim državnim formacijama SFRJ I SSSR.
Prema tome, u uslovima ovakve (ekonomske) krize zemlje u tranziciji, pitanje radničkih prava i sloboda suštinski postaje pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva, te bi proslava praznika rada bi trebalo da bude povod za javno okupljanje ili demonstracije u cilju postavljanja jasnih zahteva za društvenom promenom. Iako se u Srbiji Prvi maj slavi od 1893. godine, kada je praznik rada obeležen protestima u Beogradu, taj dan u 21. veku, nažalost, predstavlja savršen izgovor za nečinjenje i različite oblike izletničkih okupljanja, roštiljskih zabava i sličnih aktivnosti kojima se ignoriše društveno-politička svest.
Slični članci:
- Novogodišnji Urbani buvljak na Spensu
Novogodišnji Urbani buvljak na Spensu
Pronađite savršene poklone, uživajte u atmosferi i postanite deo promene!
- Tejlor Svift – fenomen koji može odrediti američke izbore
Tejlor Svift – fenomen koji može odrediti američke izbore
Najveća pop zvezda današnjice je važan faktor u finišu kampanje za američke predsedničke izbore. Da li će biti i presudan?
- Velika šampionka – Sindi Ngamba je izbeglica koja je osvojila olimpijsku medalju
Velika šampionka – Sindi Ngamba je izbeglica koja je osvojila olimpijsku medalju
Devojka rođena u Kamerunu je hrabra borkinja i u ringu i van njega i nagrada za njen trud, posvećenost i borbu došla je na Olimpijskim igrama!
- 8 saveta za prevazilaženje straha od letenja avionom
8 saveta za prevazilaženje straha od letenja avionom
Nemojte dozvoliti da vas strah od aviona zaustavi u putovanjima, već probajte da se suočite sa problemom. Rešenje postoji.
- Više od 23.000 hiljada posetilaca na 17. Festivalu nauke
Više od 23.000 hiljada posetilaca na 17. Festivalu nauke
Među najposećenijim postavkama bile su "Od alhemije do (bio)hemije", atraktivna postavka Akademskog speleološko-alpinističkog kluba i "Modni vremeplov".
- Kako se spremiti za putovanje? Saveti i ideje
Kako se spremiti za putovanje? Saveti i ideje
Priprema za put je podjednako važna kao i samo putovanje, pa je važno da spakujete sve što je neophodno i da na odmoru budite sigurni i bezbedni.
Lajkuj: