Drugačije lice Kine
Negativi sa deponije na periferiji Pekinga otkrivaju kako je svakodnevni život najmnogoljudnije zemlje na svetu izgledao posle Kulturne revolucije.
Francuski umetnik Thomas Sauvin sačuvao je od potpunog uništenja oko 850.000 negativa koji svedoče o životu u Kini posle Kulturne revolucije. Projekat je nazvao Beijing Silvermine. Nekoliko godina mu je bilo potrebno da pažljivo sortira ove fotografije i prikaže ih na izložbama širom sveta.
Sauvinova kolekcija fotografija predstavlja dragoceno svedočanstvo o životu u kineskom društvu tokom dve decenije. Ovaj Francuz poseduje kolekciju negativa nastalih od 1985. godine, kada je u Kini počela masovna upotreba filma od 35 mm, do 2005. kada je digitalna fotografija preuzela primat.
Dragoceni poduhvat skupljanja i skeniranja negativa počeo je 2009. godine. Na periferiji Pekinga Sauvin je pronašao pogon za reciklažu i sa vlasnikom postigao dogovor da negative otkupljuje na kilogram. Okupio je ekipu koja je radila na skeniraju i selektovanju negativa.
Sauvin ističe da fotografije iz projekta Beijing Silvermine otkrivaju drugačije lice Kine: “Kroz ove fotografije vrlo brzo sam otkrio lice Kine koje ranije nije viđeno na fotografijama i to mi je probudilo želju da kupujem, gledam i arhiviram sve više”.









“Ovo je zaista portret postsocijalističke Kine, neposredno po završetku Kulturne revolucije. Ne bih mogao reći da je to bio lak trenutak. Bilo je to teško vreme u Kini, ali sam na fotografijama otkrio sam nešto što nisam očekivao, mnogo sreće, mnogo osmeha. Ljude koji se zabavljaju, piju, vole se. Ovo je portret kineskog društva u to vreme. Ovo su intimne priče, ali kada ih vidite sve zajedno postaju objektivni portret društva. Treba imati na umu da fotografišete u vremenima kada ste srećni, ali to naravno ne znači da te godine ljudima nisu bile teške”, naglašava Sauvin.




Naročito su značajne fotografije porodica koje imaju samo jedno dete (politika pokrenuta 1979. godine). Tu su zaljubljeni parovi, ljudi na putovanjima, zabavama, radnom mestu…
“To može da bude Peking , a može biti i neko drugo mesto. Ove fotografije na jedinstven način prikazuju život jednog grada s kraja 20. veka”, kaže Sauvin.
Ipak, kako kaže Sauvin, fotografije svedoče o specifičnostima ove zemlje, o razvoju Kine posle Kulturne revolucije, o zemlji koja se postepeno otvarala prema Zapadu i u kojoj pojedini građani postaju bogatiji.




Sauvin je do sada objavio 10 knjiga, a njegove publikacije deo su kolekcija muzeja Tejt, Viktorija i Albert i Pompidu, kao i Nacionalne biblioteke Francuske.
Slični članci:
- Fragmenti #2: Bor
Fragmenti #2: Bor
Umesto razglednica predstavljamo vam pejzaže i prizore naseljenih mesta, manje poznatih toponima, divlje prirode, glavnih ulica i sporednih puteva po Srbiji. Druga foto-tura vodi vas ka kopovima i rudnicima.
- Ljubav se ne može zaključati
Ljubav se ne može zaključati
Zatvorene granice, prvi put nakon više decenije, navele su ljude da se druže preko ili ispod graničnih traka.
- Fragmenti #1: Vojvodina
Fragmenti #1: Vojvodina
Umesto razglednica predstavljamo vam pejzaže i prizore naseljenih mesta, manje poznatih toponima, divlje prirode, glavnih ulica i sporednih puteva po Srbiji. Prva foto-tura ide kroz vojvođanske predele.
- Damien Maloney: Kakav je osećaj danas imati 18 godina u Americi?
Damien Maloney: Kakav je osećaj danas imati 18 godina u Americi?
U današnjoj rubrici Fotografija možete pogledati seriju fotografija Amerikanca Dejmiena Malonija u kojoj je pokušao da zabeleži atmosferu koju odašilju današnji osamnaestogodišnjaci u San Francisku.
Lajkuj: